Važnost nalaza kalcitonina kod medularnog karcinoma štitnjače

Koja je važnost određivanja vrijednosti kalcitonina za dijagnozu medularnog raka štitnjače kod osoba sa čvorom štitnjače? Čvorovi u štitnjači uobičajeni su u općoj populaciji. No, kod nekih osoba takav čvor može biti i medularni karcinom štitnjače, što je rijedak tumor štitne žlijezde. Kalcitonin je jedan od hormona koje proizvodi štitnjača, a kod velikog dijela pacijenata s medularnim karcinomom štitnjače razina kalcitonina je povećana. Stoga se ovaj hormon štitnjače može koristiti kao osjetljivi tumorski marker. U pojedinim slučajevima, tumorska proizvodnja kalcitonina može se potaknuti testom stimulacije kako bi se što preciznije napravila razlika između tumorske proizvodnje kalcitonina i drugih uzroka tumora. Međutim, ne postoji suglasnost o tome treba li se određivanje vrijednosti kalcitonina rutinski koristiti kod svih osoba koje imaju čvor u štitnjači.

Proučena je sva dostupna literatura kako bi se utvrdila važnost određivanja kalcitonina kod osoba s čvorovima u štitnjači u svrhu otkrivanja medularnog karcinoma štitnjače.


Značajke istraživanja

Proučena je sva dostupna literatura kako bi se utvrdila važnost određivanja kalcitonina kod osoba s čvorovima u štitnjači u svrhu otkrivanja medularnog karcinoma štitnjače. Istraživani su dokazi u literaturi i do lipnja 2018. godine pronađeno je ukupno 16 različitih istraživanja. U ovo veliko istraživanja uključena su sva ona i kojima je provedeno rutinsko određivanje kalcitonina (s ili bez stimulacijskog testa) kod svih osoba s nodularnom bolešću štitnjače uključenih u istraživanje.

Ključni rezultati

U proučavana istraživanja bilo je uključeno 72. 638 ispitanika s nodularnom bolešću štitnjače, od kojih je 187 imalo medularni karcinom štitnjače. Nalazi ukazuju na to da su i bazalni i stimulirani testovi kalcitonina u stanju otkriti gotovo sve osobe oboljele od medularnog karcinoma štitnjače. Međutim, budući da je medularni karcinom štitnjače vrlo rijedak kod osoba sa čvorom u štitnjači, postoji velika vjerojatnost da su razine kalcitonina lažno pozitivne (tj. test ukazuje na bolest, dok je zapravo nema).

U praksi to znači da će na svakih 10 000 osoba s nodularnom bolešću štitnjače 23 osobe imati medularni karcinom štitnjače. Od njih nitko neće biti otkriven korištenjem bazalnog kalcitoninskog praga od 10 pg/ml, dok će 280 osoba imati lažno pozitivan rezultat testa. To može dovesti do nepotrebne operacije štitnjače s potrebom za cjeloživotnom nadomjesnom terapijom hormona štitnjače i rizikom od komplikacija. Uz korištenje stimulacije mogućnost lažno pozitivnog rezultata testa može se smanjiti. Međutim, zbog nedostatka zadovoljavajućih istraživanja to se ne može izračunati.


Pouzdanost dokaza

Pouzdanost dokaza je bitno ograničena. Naime, gotovo niti jedno istraživanje nije precizno izvijestilo o ishodu osoba koje su imali negativan test vrijednosti kalcitonina. Određeni broj pacijenata koji su imali medularni karcinom štitnjače stoga možda nije ni prepoznat. Na dijagnostičku točnost može se znatno utjecati kada se istraži  veći broj pacijenata, jer je medularni karcinom štitnjače vrlo rijedak.

Zaključak

Na temelju dostupne literature, dokazi za rutinsko određivanje kalcitonina kod svih osoba s čvorom štitnjače su nedovoljni. Potrebna su daljnja istraživanja, uz odgovarajuće izvještavanje o osobama koje imaju negativan test vrijednosti kalcitonina. Tako bi se mogla utvrditi uloga testa kalcitonina za otkrivanje medularnog karcinoma štitnjače kod osoba sa čvorovima štitnjače.

Prijevod: Ivana Trstenjak

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads