Bliži vam se 50. rođendan? Ne očajavajte, vježbajte jogu!

Prije tisuću godina, najveći među indijskim mudracima, Shankara, rekao je: “Ljudi stare i umiru jer vide druge da stare i umiru.”
Usprkos nevjerojatnim dostignućima znanosti i pomaku granica životne dobi od Shankarova vremena do danas, sindrom „psihički uvjetovane starosti“ ostao je nepromijenjen. Ljudi još uvijek negativnim razmišljanjem o vlastitom starenju taj neželjeni proces ubrzavaju.
Naravno, ne treba previše vjerovati ni onoj optimističnoj „star si koliko se osjećaš star“, jer su zbog prirode, gena i još koječega neki procesi neminovni.

Znanost tvrdi da gotovo svatko stariji od pedeset godina pati od nekog oblika jedne ili više kroničnih bolesti kao što su artritis, bolesti krvotoka, rak, visoki krvni tlak… Suresh Rattan, specijalist za molekularnu gerontologiju sročio je sve to u gorku konstataciju:
„S pedeset, upravo kad smo naučili živjeti, kad smo konačno spremni društvu mnogo dati, ali i mnogo uzeti zauzvrat, lagano počinjemo propadati.“

Mirno i duboko disanje prvi je preduvjet opće psihičke opuštenosti duha i tijela.


ŠTO, UZ JOGU, JOŠ MOŽEMO UČINITI?

Za početak, kad nas već znanost toliko plaši, uzmimo od te iste znanosti i neka istraživanja s vedrijim predznakom. Primjerice ona koja pokazuju da bi, bez izlaganja tijela negativnim utjecajima loše hrane, nečistog zraka, nikotina i sl., naša tkiva i organi mogli trajati i do 130 godina prije nego ih unište procesi starenja. Američka istraživanja uče nas da je i u 90-tima moguće vlastitu mišićnu konstituciju poboljšati čak do 300 posto. Kao i da se samo redovitim jutarnjim šetnjama i sličnim, posve laganim rekreacijskim aktivnostima može za 50 posto umanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, artritisa i depresije koja je čest pratilac starosti.

No, premda je u nekoliko posljednjih desetljeća nastalo na stotine teorija o starenju i pomlađivanju (neke od njih čak su međusobno potpuno kontradiktorne!?) pravog odgovora još nema. Tako nam ostaje ono u što je znanost sigurna. Znanost tvrdi kako redovito vježbanje u kombinaciji sa zdravom prehranom i promjenom nekih životnih navika u pravilu produžava životni vijek za 7-20 posto.

A tu je i joga… Ta drevna znanost o zdravom životu, duševnom miru, sreći i sasvim sigurno – dugovječnosti. Eksperti joge davno su već upozorili da ljudski organizam nije stvoren za život paklenim tempom svih 365 dana u godini. Njegov živčani sustav nije u stanju podnositi neprekidne stresove bez pravog počinka. Njegova probava ne može beskrajno neutralizirati otrove iz zagađene hrane koju konzumira…
I što se događa? Ono što se mora dogoditi: Obrambeni sustavi polako slabe prepuštajući tijelo bolestima; fizičkim i duhovnim podjednako.


ŽIVOT NA RUBU ŽIVČANOG SLOMA

Kad poslovni ljudi koji dvadeset sati dnevno osjećaju da su “na rubu živčanog sloma”, čuju kako je rješenje njihove predinfarktne situacije prihvaćanje života u duhu joge, najčešće odbijaju tu misao. Misle kako prihvatiti jogu znači obrijati glavu, preko noći postati vegetarijanac, utonuti u beskrajne svakodnevne meditacije i prekinuti sa seksom. Koje li zablude!

Joga, naime, nije nikakva ekstravagantna disciplina. Nije nikakvo dubiozno iscjeliteljstvo, niti alternativa. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) službeno jogu već odavno priznaje kao jedan od znanstveno verificiranih zdravstvenih i terapijskih sustava. Suvremene joga škole posvjedočit će da im sve više polaznika dolazi po savjetu svojih liječnika. Oni su, naime, shvatili istinske terapijske, a prije svega preventivne vrijednosti ovog sustava vježbanja.

Uzmimo od te joge ono najbolje (i najpraktičnije!) što nam nudi i daje.
Prije svega, tu su vježbe (asane) prilagođene svima, sa znanstveno dokazanim zdravstveno-terapijskim djelovanjima. Od njih su ona najizrazitija: eliminiranje bolova u leđima i kralješnici, reguliranje tjelesne težine, poboljšanje probave i eliminiranje brojnih probavnih teškoća, jačanje otpornosti organizma, postizanje savršene cirkulacije itd.

Vježbe disanja druga su bitna dobrobit koju nam daje joga. Uzmemo li u obzir znanstvene teorije po kojima je niz bolesti današnjice uzrokovan nedovoljnom prisutnošću kisika u stanicama i tkivima, jasno je koliko je pravilno disanje bitno za zdravlje. Drevni taoisti tvrdili su da su svi oblici raka izravna posljedica nedostatka kisika u tijelu. Osim toga, mirno i duboko disanje prvi je preduvjet opće psihičke opuštenosti duha i tijela. Uostalom, na svijetu danas postoji praktički bezbroj drevnih i suvremenih tehnika psiho-fizičkog opuštanja. No, uz sve različitosti, jedno im je zajedničko. Sve počinju jednostavnom rečenicom „Opustite se i dišite duboko i mirno…“


VAŽNOST I PREDNOST MEDITACIJE

Sve rečeno moglo bi biti tek uvod u jednu od najmoćnijih psiholoških tehnika joge: meditaciju. Fenomen istražen i potvrđen doslovce desecima tisuća znanstvenih istraživanja. Mentalna tehnika koja je davno prestala biti dio neke mistično-religijske tvorevine i postala priznata terapijska metoda. Ostavimo li, međutim, po strani znanstvena istraživanja i okrenemo li se posve praktičnim svakodnevnim aspektima meditacije, najbolje je za ilustraciju djelovanja te fenomenalne tehnike, poslužiti se konstatacijom direktora japanske elektroničke tvrtke „Fuji electric“, Masatoshija Yoshinage: “Meditacija me možda neće odvesti u raj. No, u ugodnom ambijentu, tijekom meditiranja uvijek imam osjećaj da sam na najboljem putu da upravo tamo stignem.”

A vratimo li se na našu početnu temu o problemu čovjekovog „početka kraja u pedesetima“ svakako moramo konstatirati da bi uvođenje nekih elemenata drevne joge u svakodnevnu životnu praksu bitno usporile taj zabrinjavajući proces. Pokušate li sami, nećete dugo čekati na iznenađujuće dobre rezultate…

Izvor: Medical Yoga Centar Zagreb (www.medical-yoga.com)

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.