Stigmatizacija: stereotipi, predrasude i diskriminacija

Osobe s mentalnim poremećajima ne bore se samo sa simptomima i ograničenjima koji su posljedica tog poremećaja, već i s predrasudama koji proizlaze iz pogrešnog doživljaja. Posljedično kod tih su osoba smanjene mogućnosti koje pridonose kvaliteti života: dobar posao, stambeni prostor, adekvatna zdravstvena zaštita, razvijena socijalna mreža. Važan čimbenik u svemu ima stigma koja može dolaziti iz uže ili šire okoline, kao i samostigma.

Samostigma uključuje negativna vjerovanja o sebi (stereotipe).


Stigma i stigmatizacija

Stigma okoline uključuje reakciju opće javnosti prema osobama s mentalnim poremećajem. Samostigmatizacija je predrasuda koju osobe s mentalnim poremećajima imaju prema samima sebi.

Oba ova tipa stigme mogu se promatrati kroz komponente: stereotipi, predrasude i diskriminacija. Stereotipi su osobito učinkovite strukture društvenih znanja koje je većina članova neke društvene grupe usvojila. Oni se smatraju „društvenima“ jer predstavljaju kolektivno prihvaćena mišljenja grupa ili skupina osoba. „Učinkoviti“ su jer ljudi brzo stvaraju dojmove i očekivanja od osoba koje pripadaju stereotipnoj grupi.

Postoje određene razlike između stigme javnosti i samostigme. Stigma javnosti povezana je s doživljajem da su osobe s mentalnim poremećajima opasne, nekompetentne i slabog karaktera. Da kod drugih izazivaju osjećaja ljutnje ili straha, ili se okolina prema njima odnosi izbjegavajuće, teško pronalaze posao i mjesto stanovanja, uskraćuje im se pomoć.

Samostigma

Samostigma uključuje negativna vjerovanja o sebi (stereotipe). Npr. da su nekompetentni ili slabog karaktera. Tu je i prihvaćanje vjerovanja i iskazivanje negativnih reakcija poput niskog samopouzdanja i niske učinkovitosti (predrasude). Ili pak ponašanje koje se javlja kao odgovor na predrasude – neuspješno traženje posla i rješavanje stambenog pitanja (diskriminacija).

Kod osoba s mentalnim poremećajima posljedično se može dogoditi da im je ponekad uskraćena pomoć. Ili ih se, umjesto u zdravstveni sustav upućuje u druge službe zbog percepcije da su opasne ili problematične. Strah vodi izbjegavanju. Npr. poslodavci ih izbjegavaju zaposliti. S druge strane, predrasude mogu dovesti i do samodiskriminacije. Samostigma i strah da će ih drugi odbaciti mogu dovesti do toga da osobe s mentalnim poremećajima propuštaju životne prilike.

Autorica: dr.sc. Tihana Jendričko, dr.med.

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads