Leila Parić: Anksioznost i anksiozni poremećaji

Iako svi povremeno osjećamo anksioznost povezanu s vanjskim faktorima i događajima, kontinuirani osjećaj anksioznosti indicira prisutnost poremećaja koji ima značajan negativni utjecaj na kvalitetu života. Neki od identificiranih uzroka anksioznih poremećaja uključuju genetske faktore, okolinske faktore, razinu stresa u svakodnevnom životu, neurološke promjene i traumu.
*
Uzimajući u obzir situaciju uzrokovanu pandemijom koja je dovela do  značajnog smanjenja socijalnih kontakata, kao i potrese koji su u posljednjih godinu dana pogodili središnji dio Hrvatske, vidljiv je izniman porast anksioznosti unutar opće populacije. Pridodamo li tome i pojedinačne karakteristike ličnosti i životne priče koje su nerijetko već prisutne u kontekstu anksioznosti, poput nesigurnog attachmenta, poremećenih obiteljskih i/ili partnerskih odnosa i slično, osnova za razvoj anksioznog poremećaja progresivno raste.
*


Klasifikacija anksioznih poremećaja

Najnovije klasifikacije ankisozne poremećaje dijele u tri kategorije:
*
1. Anksiozni poremećaj
*
2. Opsesivno kompulzivni i povezani poremećaji
*
3. Poremećaji povezani sa stresom i traumom
*
Vidljivo je da je raspon anksioznih poremećaja iznimno širok. A s obzirom na faktore može se javiti kod svakog pojedinca.
*
Neki od simptoma koji se pojavljuju u okviru ovoj poremećaja uključuju fizičke i psihičke simptome poput poteškoća sa spavanjem, vrtoglavice, suhih usta, osjećaja nervoze, brige, panike i straha, ukočenosti mišića, osjećaja mučnine, lupanja srca, znojenja dlanova, probavnih tegoba i sl.
*
Mnogi od navedenih simptoma ljude često navode da prvo pomisle na potencijalne organske uzroke. Zbog toga se dijagnoza anksioznog poremećaja često propusti, čak i onda kada je jasno da ne postoji konkretan organski uzrok simptoma.
*
Bolje razumijevanje anksioznih poremećaja, simptoma i osviještavanje učestalosti njegove prisutnosti, omogućava pravovremenu intervenciju i značajno poboljšanje kvalitete života i odnosa.
*


Tretman

Tretman anksioznosti i anksioznih poremećaja uključuje kombinaciju lijekova, strategiju nošenja i psihoterapiju, ovisno o jačini samih simptoma. Psihoterapija nudi najbolji dugoročni rezultat jer za cilj ima usvajanje vlastitih resursa za nošenje s anksioznosti, ali i identifikaciju, obradu i konačno integraciju uzroka koji su doveli do nastanka poremećaja.
*
Usto, terapija omogućava samostalno funkcioniranje i preuzimanje kontrole nad vlastitim mislima, osjećajima i ponašanjima. A sve to rezultira sretnijim i ispunjenijim životom.
*
*
*
*
*
Leila Parić

„The mind is everything. What you think, you become“. Kvalificirana psihoterapeutkinja s ogromnom energijom i željom da svoja znanja i potencijal iskoristim kako bih dala svoj doprinos za bolje sutra. Rođena lavica s istinskim uvjerenjem da bogatstvo i sreća dolaze iz davanja i dijeljenja s drugima. Ljepotu i inspiraciju svaki dan pronalazim u očima svog sina, uživam u putovanjima, prijateljima i obitelji te kontinuiranom procesu učenja i osobnog rasta.