Zdravlje vida i dodaci prehrani

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna.

No, postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost, a često ga zaboravljamo. Oko je osjetljiv i složen organ, s velikim brojem stanica kod kojih su oštećenja nepovratna. Starenjem dolazi do promjena u ovim stanicama, za čiji je rad potrebna veća količina vitamina, minerala i antioksidansa.

Vitamin A

Vitamin A je dio proteina rodopsina, koji omogućuje oku da vidi u uvjetima s manje svjetla. Tako manjak ovog vitamina može dovesti do tzv. noćnog sljepila. On također potpomaže funkciju rožnice. Rožnica je vanjski zaštitni dio oka, a kod manjka vitamina A može doći do slabijeg vlaženja oka.

Beta karoten je glavni izvor vitamina A – ovo je pigment, karotenoid koji je sastojak žutog i crvenog voća i povrća. U našem se tijelu beta karoten pretvara u vitamina A.

Prirodni izvori vitamina A i beta karotena su mrkva, crvena paprika, bundeva, batat.

Vitamin C

Vitamin C ima zaštitnu ulogu u oku jer ga štiti od oštećenja uzrokovani UV zrakama. Također je antioksidans pa kao i vitamin E sprečava stvaranje mrene. S godinama se količina vitamina C smanjuje u tijelu, tako da ga se treba dodatno unositi.

Vitamin C se može naći u citrusima, brokuli, prokulici, zelenoj paprici, bobičastom voću.

Studije AREDS i AREDS 2

Postoje 2 velike studije koje su se bavile utjecajem suplementacije antioksidansa, vitamina i minerala na starosnu makularnu degeneraciju – AREDS i AREDS 2. Pokazano je da unos 500 mg vitamina C i 400 IJ vitamina E u kombinaciji s drugim suplementima može smanjiti daljnji razvoj starosne makularne degeneracije za čak 25 %, a rizik od gubitka vida za oko 19 %.

AREDS studija (Age-Related Eye Disease Study) je provedena na ljudima sa suhom makularnom degeneracijom u različitim stadijima bolesti. Jedna je grupa dobivala visoke doze beta karotena, vitamina C i E, cinka i bakra, a druga placebo. Istraživanje je trajalo 5 godina. Pozitivni rezultati bili su vidljivi samo kod osoba s uznapredovalom makularnom degeneracijom. U AREDS 2 studiji beta karoten je zamijenjen kombinacijom luteina i zeaksantina.

Veliki broj istraživanja je pokazao da unos pripravaka s vitaminima i mineralima ima puno slabiji učinak na mrenu i promjene u oku od uravnotežene prehrane bogate ovim vitaminima.

Vitamin E

Alfa tokoferol je oblik vitamina E koji ima jaka antioksidativna svojstva. Antioksidansi su tvari koje neutraliziraju slobodne radikale – nestabilne molekule u krvotoku. Slobodni radikali imaju korisnu ulogu u organizmu, no njihov višak dovodi do oštećenja stanica i tkiva u procesu koji se zove oksidacija. Tako mogu oštetiti i proteine u oku, što dovodi do zamućenja na leći oka – mrene. Također mogu pospješiti razvoj glaukoma i makularne degeneracije.

Hrana bogata vitaminom E su orašasti plodovi (bademi, lješnjaci, kikiriki, sjeme suncokreta), sojino ulje, ulje pšeničnih klica, šparoge.

Lutein i zeaksantin

Ovo su dva važna karotenoida, koja su uz beta karoten jaki antioksidansi. U oku su najviše prisutni u leći i retini. Uzimanje 10 mg luteina i 2 mg zeaksantina dnevno prema AREDS2 studiji, može smanjiti rizik od razvoja starosne makularne degeneracije .

Najviše ih ima u zelenom lisnatom povrću, žumanjku, šparogama, kukuruzu, grašku.

Cink

Uloga cinka u oku je održavanje zdravlja retine, staničnih membrana i strukture proteina u oku. Ovaj mineral također pomaže prijenosu vitamina A iz jetre u oko radi proizvodnje melanina. Melanin je pigment koji nas štiti od UV zračenja, kako u koži, tako i u oku.

Njegova je uloga također istaživana u AREDS studijama i to u koncentraciji od 40-80 mg na dan. S unosom cinka valja biti oprezan jer veće količine mogu utjecati na apsorpciju bakra i željeza.

Puretina, slanutak, grah, orašasti plodovi, sjeme bundeve, cjelovite žitarice, mlijeko i morski plodovi dobar su prirodni izvor cinka.

Vitamini B skupine

U istraživanju koje je provedeno u Južnoj Koreji, uočeno je da je smanjeni unos vitamina B3 – niacina, povezan s pojavom glaukoma. Glaukom je bolest oka kod koje dolazi do nakupljanja tekućine u oku, koja stvara povišeni tlak i pritišće očni živac. Time može doći do oštećenja i gubitka vida.

Pojačani unos vitamina B2 – riboflavina može zaštititi od napredovanja mrene, jer je i ovaj vitamin jak antioksidans.

I ostali vitamini B skupine imaju zaštitnu ulogu u oku, štite retinu; sloj stanica koji se nalazi na dnu oka i važan je za slanje signala u mozak pomoću kojih vidimo.

Vitamini B skupine se uglavnom mogu naći u jajima, mesu, ribi i zelenom lisnatom povrću, riži, slanutku i bananama. Ljudi koji ne jedu meso i druge životinjske proizvode trebaju nadoknadu vitamina B12 – kobalamina.

Omega-3 masne kiseline

Također su važan sastojak očnog tkiva, čuvaju retinu od propadanja i ozljeda. U retini se nalaze protuupalne omega masne kiseline, koje održavaju strukturu i funkciju stanica, smanjuju upalu i podržavaju proizvodnju suza. Znaju se preporučivati kod sindroma suhog oka, no za sada nema dovoljno dokaza da njihov unos dovodi do poboljšanja.

Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama je plava riba i riblje ulje, sjeme lana, orasi, chia.

Važno je znati

Zdrava i izbalansirana prehrana može biti dovoljna za unos svih navedenih tvari. Njihova je apsorpcija i iskorištenje u organizmu uvijek bolja od unosa dodacima prehrani.

Mediteranski tip prehrane, bogat cjelovitim žitaricama, mahunarkama, lisnatim povrćem i ribom dobar je ne samo za zdravlje vida već i za srce, krvne žile i šećernu bolest. Uključivanje voća i povrća različitih boja omogućit će unos dovoljno nutrijenata koji su važni za zdravlje vida.

No, ubrzani način života, brza ili jednolična prehrana zahtijevaju dodatan unos vitamina i minerala. S dodacima prehrani ne treba pretjerivati jer visoke doze mogu dovesti do neželjenih posljedica, kao što je zamućenje vida. Stoga je uputno savjetovati se sa svojim ljekarnikom oko pravog suplementa.

Štitimo naše oči…

Bilo bi dobro da u svakodnevnom životu obratimo pažnju na vanjske uvjete koji mogu pogoršati vid. Stoga prilikom izlaska na sunce koristite sunčane naočale s dobrom zaštitom od UV zračenja. Prilikom košnje trave, bušenja, varenja, popravaka u kući koristite zaštitne naočale. Izbjegavajte zadimljene prostore i gledanje u ekrane.

Boravak na otvorenom i tjelesna aktivnost pomaže zdravlju cijelog organizma pa tako i očima. Ako u obitelji postoji problem s bolestima oka ili imate šećernu bolest, dogovorite pregled kod oftalmologa.

Autorica: Olgica Velkovski Škopić, mag. pharm.

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads