Prednosti i nedostaci samoliječenja

Samoskrb (eng. self-care) puno je širi pojam od samoliječenja. Odnosi se na sve što neka osoba čini sam za sebe s ciljem postizanja i održavanja vlastitog zdravlja i sprječavanja, odnosno liječenja bolesti. Obuhvaća higijensko-dijetetske mjere (osobna i opća higijena, kvaliteta hrane), čimbenike okoliša (životne i klimatske uvjete) i socioekonomske čimbenike (materijalne prihode, društvene navike).

Samoliječenje je jedan od oblika samoskrbi. Nastalo je kao posljedica podizanja svijesti o zdravlju. Uključuje odabir i korištenje bezreceptnih lijekova, medicinskih proizvoda i dodataka prehrani u svrhu prevencije i liječenja bolesti i simptoma koje sami prepoznamo. Takav proces omogućuje aktivniju ulogu bolesnika te brži i lakši pristup lijekovima koji se mogu sigurno uzimati i bez liječničkog nadzora.

Važnost samoliječenja

Samoliječenje je važna sastavnica zdravstvenih sustava razvijenih zemalja svijeta. Preduvjet je, naravno, viša razina svijesti i znanja o zdravlju i bolestima. U tim se zemljama velika pozornost pridaje edukaciji pojedinaca jer su koristi od poticanja pojedinaca na samoliječenje višestruke. Ne samo za samog pojedinca, nego i za društvo u cjelini, s obzirom na to da se time znatno utječe na smanjenje troškova zdravstvenog sustava.

Samoliječenje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je danas trend samoliječenja sve rašireniji, iako znatno manji nego u razvijenim zemaljama zapadnog svijeta. Ljudi su sve osvješteniji o važnosti brige za vlastito zdravlje. Traže savjete i informacije i žele aktivno sudjelovati u prevenciji, ali i u liječenju pojedinih simptoma i bolesti. I struka smatra kako u slučaju manjih zdravstvenih tegoba nije nužan posjet liječniku. Uz savjet ljekarnika mogu se koristiti bezreceptni lijekovi, medicinski proizvodi i dodaci prehrani. Udio bezreceptnih lijekova čini otprilike 14 posto ukupnog tržišta lijekova u Hrvatskoj. Ta je stopa u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama čak 30 posto. Razlog je to što je kod nas ipak niži stupanj svijesti i znanja pojedinaca o samoliječenju. I, naravno, o manjim zdravstvenim tegobama, bolestima i stanjima koje je moguće liječiti bez odlaska liječniku.

Samoliječenje i zdravstveni sustav

Dobrobit samoliječenja u osnovi se svodi na ranije liječenje simptoma. Time se spriječava/odgađa nastanak ozbiljnijih bolesti. Smanjuje se i broj posjeta liječniku te indirektno trošak liječenja lijekovima na recept. Smanjuju se stope bolovanja, čime se, osim pozitivnog utjecaja na zdravlje ljudi, utječe i na smanjenje troškova javnog zdravstva. No, ne postoji precizan model kojim je moguće projicirati točne uštede.

Što je najvažnije kod samoliječenja? 

U samoliječenju je najvažnija uloga ljekarnika. Zahvaljujući njihovu znanju i kompetencijama te cjeloživotnom učenju te dostupnosti, ljekarnik može savjetovati i davati informacije. Te su infomacije objektivne, provjerene, dokazane i točne o prikladnim lijekovima i medicinskim proizvodima. Moderna farmacija danas teži produljenju života, ali i povećanju njegove kvalitete. Zbog toga zdravstveni djelatnici promiču zdrav način života i samoliječenje. Osim toga, važna je i uloga farmaceutske industrije čiji je zadatak bezreceptne lijekove učiniti dostupnijima.

Opasnosti samoliječenja

Svi smo danas izloženi moru informacijama putem medija. Brže se i lakše odlučujemo samostalno liječiti. No, istodobno zbunjeni smo i postavljamo pitanja o bezreceptnim lijekovima koji se reklamiraju. Informacije o bezreceptnim proizvodima i samoliječenju manjih zdravstvenih tegoba lako su dostupne. No, prosječni ih pacijent ne može kvalitetno interpretirati zbog neznanja i neiskustva. Važno je naglasiti da je ljekarna jedino pravo mjesto za rješavanje nedoumica. Ljekarnički su timovi vrhunski educirani za savjetovanje o samoliječenju, terapijskim mogućnostima, načinu života te procjeni u kojim situacijama samoliječenje nije izbor, već je potrebno uputiti s liječniku.

~

Autor: Kristijan Jakovina, mag. pharm., Hrvatska udruga proizvođača bezreceptnih proizvoda Zagreb