Koje doze vitamina D (i zbog čega) uzimati tijekom jeseni i zime?

Dodaci prehrani su koncentrirani izvor hranjivih tvari ili drugih tvari s prehrambenim ili fiziološkim funkcijama, sami ili u kombinacijama. Svrha im je potpomaganje unosa hranjivih tvari u uobičajenoj prehrani i nadopuna prehrane tvarima koje se putem normalnog unosa hrane u organizam ne dobivaju u dovoljnoj količini, sve u svrhu povoljnog učinka na zdravlje potrošača. Na taj način se povećava opća otpornost organizma na stresne vanjske utjecaje, pomaže u održavanju pravilnih fizioloških funkcija organizma i njegovih dijelova.

Vitamini su jedna od hranjivih tvari koja je u sastavu dodataka prehrani.


Vitamin D

Vitamin D pripada grupi vitamina topljivih u mastima. Zahvaljujući UV svjetlosti može se sintetizirati u koži pomoću endogenog kolesterola. Kod ljudi i sisavaca u organizmu se stvara D3 vitamin, a u biljnim izvorima nalazi se vitamin D2.

Studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da skoro 50% populacije ima nedovoljnu koncentraciju vitamina D u krvi. To posebno vrijedi za razdoblje  tijekom zime i za osobe koje žive sjeverno od 35. paralele. Nedovoljne količine vitamina D mogu predstaviti javnozdravstveni problem, koji se može korigirati odgovarajućom prehranom i suplementacijom vitamina D.

Rizične skupine

Rizične skupine u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i polimorbidni bolesnici. To su upravo one skupine kod kojih se ujedno bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi. Vitamin D predstavlja kariku u lancu kompleksnih čimbenika koji doprinose poboljšanju i jačanju imuniteta. Stoga je održavanje optimalnog statusa vitamina D u krvi strategija koja potencijalno može doprinijeti obrani od infekcija respiratornog sustava, posebice kod starijih osoba i bolesnika s komorbiditetima.

Znanstvene su studije ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti. Prvenstveno se to odnosi na infekcije gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije.


Preporučene dnevne doze

Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg).

Preporučena dnevna doza na razini EU i Republike Hrvatske iznosi 5 µg dnevno. To iznosi 100% preporučenog dnevnog unosa (%PU). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D. Potom se preporučuje održavanje stabilne razine s 1.500 – 2.000 IJ.

Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se ponovna provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti s pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno (kapi, kapsule), jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili mjesečno (ampule).

Izvori vitamina D

Kod ljudi je glavni izvor vitamina D njegova sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevom svjetlu. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, potom u tuni, srdeli, skuši, bakalaru, lososu, plodovima mora (masne ribe i riblja ulja osiguravaju 15- 25% ukupnog unosa), shiitake gljivama, jetri te žumanjku jajeta (osiguravaju 11-13% ukupnog unosa).

Studije provedene ove godine i objavljene u  Journal of Infection and Public Health pokazale su da suplementacija vitaminom D štiti od respiratornih infekcija. Predlaže se konzumacija 25-50 µg dnevno bez izraženih nuspojava.

Recentna preporuka Britanske službe za javno zdravstvo (NHS) koja vrijedi za cjelokupno stanovništvo, a naročito za osobe u izolaciji, upućuje na dnevnu primjenu 10 µg ili 400 IJ vitamina D. Preporuka je izdana za cijelu populaciju, a ne samo za rizične skupine. Temelji se na činjenici da je boravak u zatvorenom prostoru velik rizik razvoja nedostatka vitamina D.

Preporuka za osobe starije životne dobi

Prema spomenutim hrvatskim smjernicama, osobama starije dobi preporučuje se veći dnevni unos, u količini od 800 IJ (20 µg). Kod verificiranog deficita primjenjuju se povećane doze pod nadzorom liječnika i to u ograničenom vremenskom razdoblju. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje unos od 600 IJ dnevno za zdrave osobe. Kao maksimalno dopušteni dnevni unos za zdrave osobe starije dobi navodi se 4000 IJ dnevno.

Dojenčad i mala djeca

Učestalost nedostatka vitamina D kod dojenčadi i male djece u Europi kreće se od 10 do 30%. To ukazuje da endogena sinteza vitamina D u koži ne može nadomjestiti nedovoljan unos prehranom i dodacima prehrani. Uvriježena pedijatrijska nacionalna profilaktička mjera u Republici Hrvatskoj je primjena 400 IJ (10 µg) dnevno za svu dojenčad tijekom prve godine života.

Prema preporukama Europskog pedijatrijskog društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, djeca koja se ne izlažu suncu i provode većinu vremena u zatvorenom smatraju se rizičnom skupinom za nedostatak vitamina D. Nakon prve godine preporučuje im se dnevni unos 600 IJ (15 µg) vitamina D.

Istraživanja pokazuju kako visoki status vitamina D može pomoći u smanjenju rizika virusnih epidemija te održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju. Niske se, pak, koncentracije vitamina D vežu uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju. Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od COVID-19.

Stoga je edukacija šire javnost o snazi vitamina D, suplementaciji i praćenje koncentracije vitamina D u krvi kod različitih ugroženih populacijskih skupina od posebnog značaja za zdravlje ljudi.

Preporuke:

  1. izlazak i aktivnosti na otvorenom
  2. redovita tjelovježba
  3. odgovarajuća pravilna i uravnotežena prehrana
  4. od listopada konzumirati dodatke prehrani s vitaminom D u dozi od 20 µg dnevno na više

Vitamin D – snažan saveznik u borbi protiv prehlade i gripe

Vitamin D – znate li koliko je važan?

12 manje poznatih dobrobiti vitamina D

Štitnjača.hr
Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.