Krom – nepoznati mineral

Naše tijelo zahtijeva veliku lepezu minerala koji potpo­mažu normalno odvijanje svih metaboličkih funkcija. Jedan od tih minerala je i krom, mineral u tragovima, esencijalan za naš organizam, koji primarno sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata i masti. Manje je poznat od željeza, kalcija ili magnezija upravo zbog toga što nam je potreban u vrlo malim količinama, odnosno u tragovima. Zbog toga i rijetko dolazi do nedostatka tog minerala, no to ne isključuje mogućnost da se kod nekih skupina pojavi njegov nedostatak (deficijencija).

Revolucionarno otkriće

Biološka funkcija kroma prvi je put otkrivena pedesetih go­dina prošloga stoljeća pod vodstvom dr. Waltera Mertza. Nakon završene medicine u rodnoj Njemačkoj, Mertz je radio kao znanstveni istraživač u području nutricionizma pri Ministarstvu za poljoprivredu SAD-a (U.S.D.A.). Sa skupinom znanstvenika vodio je istraživanje u kojemu je dokazano da krom ima ulogu u poticanju aktivnosti inzulina, odnosno da je prehrambeni krom glavna komponenta kromodulina (Glucose Tolerance Factor), to jest kompleksa koji potiče aktivnost već dobro nam poznatog inzulina.

Testna skupina u istraživanju bile su osobe starije dobi kojima je bio dijagnosticiran dijabetes tipa 2 i koje su dobivale pivski kvasac kao terapiju. Zašto osobe starije dobi? Zašto pivski kvasac? Svima nam je poznato da tijekom godina mnoge funkcije u našem organizmu slabe pa tako dolazi i do smanjene apsorpcije kroma iz hrane u crijevima, što rezultira smanjenjem njegove vrijednosti u krvi i posljedično smanjene funkcije inzulina, a u krajnjem slučaju, i većeg rizika od razvoja dijabetesa tipa 2.

Mertz je prvi uočio da nedostatak kroma (zbog smanjene apsorpcije) može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2. Nadoknada se provodila pivskim kvascem jer je on jedan od najbogatijih prirodnih izvora kroma. Nakon suplementacije tijekom određenog razdoblja pacijentima se znatno smanjila razina šećera u krvi i imali su bolju unutarnju (endogenu) regulaciju inzulina. Kod nekih pacijenata čak je bila ukinuta vanjska (egzogena) primjena inzulina jer se suplementacijom oporavila vlastita regulacija.

Tako je od jednog manje poznatog minerala Mertz napravio revoluciju. A zašto je to bilo veliko otkriće, govori sama činjenica da godišnje od dijabetesa tipa 2 u svijetu oboli oko 150 milijuna ljudi i taj broj se povećava iz godine u godinu.

Nakon tog otkrića, kromu se počela pridavati veća važnost i otkrivene su brojne druge njegove funkcije. Osim u metabolizmu ugljikohidrata, krom sudjeluje i u redukciji masti (triglicerida) u krvi, smanjuje loš kolesterol (LDL) nauštrb dobrog kolesterola (HDL), a neke su studije čak pokazale i njegov povoljan utjecaj na lučenje serotonina, dobro nam poznatog „hormona sreće“.

Uloga kroma u metabolizmu ugljikohidrata i masti

Krom, odnosno njegov oblik kromov pikolinat, sastavni je dio kromodulina, proteinskog kompleksa koji potiče djelovanje inzulina. U uvjetima povišene razine šećera u krvi (primjerice, nakon obroka), stanice gušterače luče inzulin kako bi se višak glukoze spremio u stanice, to jest inzulin se veže na stanicu i sudjeluje u procesu prijenosa glukoze u stanicu. Stanica iskorištava glukozu za dobivanje energije, a ako joj energija nije potrebna, ta ista glukoza pohranjuje se u obliku glikogena. Glikogen predstavlja zalihe glukoze u stanicama koja se iskorištava u uvjetima smanjene koncentracije glukoze u krvi, primjerice, kod intenzivne fizičke aktivnosti.

U jednom istraživanju atletičarima je mjerena razina kroma u mokraći prije i poslije treninga. Rezultati mjerenja nakon treninga pokazali su visoku razinu kroma u mokraći. Što se ustvari dogodilo? Tijekom fizičke aktivnosti raste potreba za energijom, zbog čega se glikogen razgrađuje i u krv se otpušta glukoza, a to može upućivati na visoku aktivnost kromodulina tijekom fizičke aktivnosti te posljedično gubitak određene količine kroma. Zbog toga se kod nekih izrazitih fizičkih aktivnosti sugerira suplementacija kromovim pikolinatom.

Neke su studije čak pokazale povoljan utjecaj kroma na lučenje serotonina

Unošenje glukoze u stanicu i njezino ponovno otpuštanje iz stanice osnovni je princip rada našeg organizma. Kada se taj sustav poremeti, nastupa inzulinska rezistencija, a zatim i dijabetes. Inzulinska rezistencija je stanje organizma u kojem se inzulin ne može vezati na stanicu, zbog čega se glukoza ne može pospremiti u stanicu. To dovodi do porasta razine glukoze u krvi i, s vremenom, do razvoja dijabetesa. Zato je važno shvatiti koliko je bitna funkcija kroma, odnosno kromodulina, u poticanju vezanja inzulina na stanicu i sprječavanju povećanja razine šećera u krvi.

Daljnjim proučavanjem kroma otkriven je i njegov utjecaj kod redukcije masti (triglicerida) i lošeg (LDL) kolesterola u krvi, čime se sprječava nastajanje naslaga u arterijama (plakova), reduciraju postojeći plakovi i preveniraju kardiovaskularna oboljenja te postiže bolja regulacija dobrog i lošeg kolesterola u krvi.

U jednom istraživanju, testna skupina oboljelih od kardiovaskularnih bolesti kao terapiju je dobivala kromov pikolinat. Rezultati su dokazali znatno niže razine masti (triglicerida) i lošeg kolesterola u krvi te povišene razine dobrog kolesterola (HDL). Suplementacijom je omogućena bolja regulacija krvnog tlaka, reducirano je formiranje masnih naslaga u arterijama i smanjen rizik od srčanog i moždanog udara.

Suplementacija kao alternativa

Jasno je da se potrebe za svim nutrijentima mogu zadovoljiti iz prirodnih izvora i raznolike prehrane. Prirodni izvori kroma su dagnje, pivski kvasac, rajčice, kruške, brokula, češnjak i mnogi drugi, tako da dodaci prehrani ne mogu i ne smiju biti zamjena za uravnoteženu prehranu.

Međutim, kod nekih rizičnih skupina suplementacija kromom, i to njegovim prirodnim oblikom – kromovim pikolinatom, rezultirala je brojnim povoljnim učincima, a to su:

  • poboljšana regulacija šećera u krvi – krom potpomaže smanjenje vrijednosti šećera u krvi i bolju regulaciju inzulina, što može pomoći pretilim osobama i osobama oboljelima od dijabetesa tipa 2;
  • sniženje krvnog tlaka – nekoliko istraživanja na životinjama pokazalo je kako suplementacija kromom pomaže kod redukcije masti i lošeg kolesterola (LDL) u krvi nauštrb dobrog kolesterola (HDL), čime se prevenira nastanak masnih naslaga u arterijama i reducira postojeće;
  • smanjen gubitak koštane mase – djeluje na sprječavanje gubitka kalcija i pojavu osteoporoze. Osobito povoljni učinci uočeni su kod žena u menopauzi kojima je povećan rizik od osteoporoze;povoljan učinak kod psihičkih oboljenja – uočeno je da kromov pikolinat potiče lučenje serotonina.

Autorica: Lucija Jović, mag. nutricionizma

 

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads