mag.educ.reh. Marija Škes: Žena i zdravlje štitnjače

Štitnjača ima izuzetno važnu ulogu u zdravlju svake žene. Zdrava štitnjača ne doprinosi samo zdravlju hormonskog sustava, već se smatra i energetskom centralom organizma. Kad štitnjača dobro funkcionira govorimo o pravilnoj pretvorbi energije iz hrane u našu sposobnost da živimo, radimo, veselimo se, budemo sretni.

Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače).

Jod je sastavni dio hormona štitnjače, unosi se hranom (jodirana sol, morski plodovi, mliječni proizvodi). Umor, porast ili nagli gubitak tjelesne mase, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine, netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte – neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štitnjače.

Bolestima štitnjače često su pridružene i druge bolesti žlijezda s unutarnjim lučenjem, autoimune bolesti, srčane bolesti, problemi u trudnoći, depresija, kronični stres, anksioznost. Najučestalije bolesti štitnjače su guša (struma) koja nastaje uslijed nedostatka joda, tireoiditisi (upalne bolesti štitnjače), Grawes-Basedowljeva bolest, hipotireoza i hipertireoza, Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest), toksični adenom (dobroćudni tumor).

Glavni uzroci nastanka poremećaja rada štitnjače su genetika, način života – nepravilna prehrana, pušenje, stres te osobito važna razdoblja za žene – trudnoća i menopauza.

Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače

Glavni uzroci nastanka poremećaja rada štitnjače su genetika, način života – nepravilna prehrana, pušenje, stres te osobito važna razdoblja za žene – trudnoća i menopauza. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače. Svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Karcinom štitnjače je češći oko četiri puta u žena nego u muškaraca, a najčešće se otkriva kod žena u srednjoj životnoj dobi. Hrvatska je po učestalosti karcinom štitnjače na petom mjestu u Europi, na 13. mjestu u svijetu, ali smrtnost od karcinoma štitnjače je među najnižom u svijetu.

Potrebno je naglasiti da pravovremenom otkrivanju poremećaja u radu štitnjače, pa tako i bolesti štitnjače znatno pomaže sve bolja dijagnostika. Najčešći problemi sa štitnjačom uključuju (abnormalnu) smanjenu ili povećanu proizvodnju hormona. Previše hormona štitnjače dovodi do stanja koje se naziva hipertireoza, a premalo hormona do hipotireoze. Od hipertireoze češće obolijevaju žene i to u dobi od 20 do 40 godina.

Trudnoća i štitnjača

Ako štitnjača ne radi kako treba to utječe na gotovo sve tjelesne funkcije – disanje, srčanu i živčanu funkciju, metabolizam, tjelesnu temperaturu, tjelesnu masu, mišićnu snagu, kosti, kožu, menstruacijski ciklus, plodnost, razinu kolesterola. Kod nekih žena poremećaj u radu štitnjače prisutan je i prije trudnoće, dok se kod drugih po prvi puta javlja tijekom trudnoće ili neposredno nakon poroda. Za vrijeme trudnoće štitnjača mijenja i svoju veličinu, pa dolazi do diskretnog rasta. Poremećaji u radu štitnjače mogu negativno utjecati na plodnost, trudnoću i pravilan razvoj djeteta.

Pravovremena dijagnostika je izuzetno važna kako bi pravilnim liječenjem većina žena imala urednu trudnoću i rodila zdravo dijete. Osobito u prvom tromjesečju trudnoće fetus se opskrbljuje majčinim hormonima štitnjače kroz posteljicu. Nakon trećeg mjeseca počinje ih stvarati sam, uzimajući jod od majke. Optimalni dnevni unos joda iznosi oko 150 µg, a tijekom trudnoće 250 µg. Tijekom ranog razvoja djeteta, nedostatak hormona štitnjače dovodi do poremećaja razvoja mozga, uzrokuje smanjeni rast i kognitivni potencijal u djece. Učestalost kongenitalne hipotireoze je oko 1 na 4.000 novorođene djece. Tijekom trudnoće može doći do stvaranja premalo ili previše hormona štitnjače. To može dovesti do usporavanja (hipotireoza) ili ubrzavanja (hipertireoza) većine tjelesnih funkcija.

Kako nastaje?

Hipertireoza u trudnoći nastaje najčešće u sklopu Basedowljeve bolesti (autoimuna bolest) i javlja se u jedne na 500 trudnoća. Simptomi su dosta nespecifični – umor, ubrzani rad srca, nepodnošenje topline, emotivna nestabilnost. Navedeni simptomi se često javljaju i kod zdravih trudnica. Ali, na dijagnozu hipertireoze tijekom trudnoće upućuju neočekivani gubitak na težini ili neprimjereno dobivanje kilograma, fini tremor, uporna mučnina i povraćanje. Blažu hipertireozu je dovoljno pratiti, dok je teži oblik hipertireoze potrebno liječiti. Ako se ne kontrolira, hipertireoza u trudnoći može uzrokovati srčano zatajenje, preeklampsiju, pobačaj, prerani porođaj i nisku porođajnu masu djeteta.

Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest) obično uzrokuje hipotireozu u trudnoći. Dolazi do uništenja stanica štitnjače te kao posljedica smanjeno je stvaranje hormona. Manjak hormona štitnjače može nastati i zbog neodgovarajuće terapije otprije poznate hipotireoze. Učestalost hipotireoze u trudnoći je u jednoj na 1000 trudnoća.

Simptomi

Simptomi koji se najčešće javljaju su umor, netolerancija hladnoće, debljanje, grčevi i bolovi u mišićima, opstipacija, slabije pamćenje i koncentracija. Kao i kod hipertireoze, ozbiljne komplikacije hipotireoze mogu uzrokovati srčano zatajenje, preeklampsiju, pobačaj, anemiju, prerani porođaj i nisku porođajnu masu djeteta.

Liječenje

Hipotireozu u trudnoći treba liječiti nadomjesnom terapijom sintetičkim tiroksinom – levotiroksinom. Hormone je potrebno kontrolirati svakih šest do osam tjedana zbog prilagodbe doze lijeka.

Iscrpljenost i slabije raspoloženje ponekad nastupaju nakon porođaja, simptomi su slični “baby-bluesu”. Ako umor i tjeskoba ne prestaju nakon nekoliko mjeseci ili se kod žena razvije prava postporođajna depresija potrebno je svakako odrediti i hormone štitnjače. Moguće je da se previdi dijagnoza postpartalnog tireoiditisa.

Dokazano je da u 8% rodilja nastupa stanje prolazne hipertireoze između prvog i osmog mjeseca nakon porođaja. Nakon nekoliko mjeseci otprilike polovica bolesnica prijeđe u prolaznu hipertireozu. Ona može potrajati do godine dana nakon čega slijedi normalizacija. Međutim, kod manjeg broja majki ostaje preveliko oštećenje štitne žlijezde te potreba za doživotnim uzimanjem nadomjesne terapije.

Autorica:

Marija Škes, mag. educ. reh.,
Nastavni zavod za javno zdravstvo
„Dr. Andrija Štampar“

Štitnjača.hr
Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.