Četkanje i istezanje predstavlja vid mehaničkog oštećenja, bojanje i mini-val kemijskog, a sušenje toplim zrakom (feniranje) fizičkog oštećenja kose.
Temeljna funkcija dlake
Temeljna funkcija dlaka je zaštita i izolacija dijelova tijela koje prekriva, odnosno regulacija tjelesne temperature. Ujedno štiti od sunca, smanjuje trenje, a ima i ulogu osjetilnog organa. Sama dlaka mrtva je struktura koja se proizvodi u folikulu dlake. Može se podijeliti na dva dijela: korijen (povezan s kožom) i stabljika (nije povezana s kožom, viri iz površine kože).
U unutrašnjosti stabljike nalazi se srž koju obavija plašt duguljastih, međusobno čvrsto povezanih oroženih stanica koje čine glavnu masu – koru. Na taj plašt se s vanjske strane priključuju posebne stanice koje sve pokrivaju poput crijepa na krovu – pokrov ili kutikula.
Sama dlaka građena je od proteina keratina. U njenoj srži nalazi se ‘mekani’ keratin, dok koru i kutikulu gradi ‘tvrdi’ keratin zadužen za njezinu čvrstoću.
Keratin je protein građen od niza međusobno isprepletenih niti odgovornih za čvrstoću keratina, a samim time i dijelova tijela u kojima se nalazi. Svaki protein građen je od osnovnih građevnih jedinica aminokiselina. Tako su i niti keratina međusobno poprečno povezane pomoću aminokiselina L-cisteina, što im omogućava da se drže zajedno i tvore čvršću strukturu.
Što se događa s kosom tijekom ljeta?
Zaštitni sloj kose naziva se hidrolipidni film i on omogućuju održavanje njene vlažnosti i sjaja. Pojačanim isušivanjem ovaj zaštitni film se razgrađuje, a u s dodatkom boje za kosu još i više. Ljetni mjeseci mogu biti posebno oštri za ovaj zaštitni sloj koji se uništava i kada je izložen negativnim čimbenicima poput sunca, klora, morske vode, toplog vjetra.
Promjene na kosi očituju se svjetlijom bojom, pojačanom suhoćom, lomljivošću i gubitkom sjaja. Kod osoba slabije kose posebno su osjetljivi tjeme i razdjeljak. UV zrake na vlasištu uzrokuju iritaciju, uz crvenilo, svrbež, osjećaj zatezanja i ljuštenje kože.
Oštećenju kose pridonose i svakodnevni postupci, koji uključuju mehaničke, kemijske i fizikalne čimbenike. Tako četkanje i istezanje kose predstavlja vid mehaničkog oštećenja, bojanje i mini-val kemijskog, a sušenje toplim zrakom (feniranje) vid fizičkog oštećenja. Iako se brojni postupci ne mogu izbjeći, pravilnom brigom i njegom kose moguće je umanjiti štetan učinak štetnih čimbenika.
Što poduzeti za oporavak kose?
Ako su morska sol, sunce, visoka temperatura i bazenska voda ostavili traga na kosi, sada je pravi trenutak da uništenu i beživotnu kosu vratite u život i podarite joj sjaj i mekoću. Danas je na tržištu dostupno mnoštvo različitih linija prilagođenih svakom tipu kose. Kako biste svojoj kosi dali novi život nakon ljeta, započnite s temeljitim čišćenjem (pranjem). Vodu, često prepunu kamenca, uravnotežite odabirom proizvoda za osjetljivo vlasište koji previše ne pjene. Pritom pazite da imaju fiziološki pH, da su bez silikona i da svojim umirujućim svojstvima pružaju trenutačnu ugodu.
Iritirano i osjetljivo vlasište potrebno je umiriti pravilnim odabirom balzama i seruma. Za obnavljanje oštećene kose učikoviti mogu biti dubinski regeneratori, ulja za kosu, maske za kosu i tretmani koji se ne ispiru. Uputno je da su svi proizvodi prirodnog podrijetla, bogati sastojcima koji dubinski hrane i ojačavaju oštećene vlasi te im istovremeno poboljšavaju elastičnost.
Nakon pranja bolje je pustiti kosu da se suši prirodno, na zraku. No, ako baš morate koristiti sušilo za kosu, pobrinite se da bude na najnižoj postavci. Također, izbjegavajte neko vrijeme korištenje pegle za kosu i bilo kojeg drugog postupka stiliziranja kose koji će dodatno opteretiti ionako već oštećenu kosu.
Za četkanje kose koristite četku s prirodnom dlakom ravnomjerno raspoređujući masnoću od tjemena do vrhova. Četkanje pomaže stimulirati vlasište, stoga budite nježni sve dok kosa ne ojača. Ovisno o stupnju oštećenja, vjerojatno će biti potrebno i podrezati oštećene vrhove.
Vitamini i minerali za kosu
Već je tradicionalno poznato da određeni nutrijenti imaju važnu ulogu u procesu rasta i održavanja kose, odnosno da je nedostatak određenih elemenata u organizmu važan razlog gubitka i oštećenja kose. S nekima od njih provedene su studije kako bi se ispitao učinak sprječavanje opadanja kose kod osoba s nedostatkom konkretnih nutrijenata. Time je dokazana njihova uloga u održavanju zdravlja kose i vlasišta.
Cink. Pridonosi proizvodnji keratina od kojeg se sastoji 95 posto strukture dlake te ubrzava obnovu oštećenih folikula dlaka. Općenito, uočeno je da kod osoba s poremećajem gubitka kose postoji manji udio cinka u organizmu.
Željezo. Pretpostavlja se kako su poremećaji kroničnog gubitka kose povezani s manjkom željeza, a samim time i anemijom. Općenito, određene studije pokazale su kako suplementacija željezom pridonosi smanjenom opadanju kose.
Selen. Spada u skupinu elemenata u tragovima, što znači da je njegova količina u tijelu izuzetno mala. Jedna od njegovih najvažnijih funkcija je zaštita stanica od oksidativnog stresa koji oštećuje sam folikul dlake.
L-cistein i L-metionin. Aminokiseline su koje grade četvrtinu vlaknastog proteina keratina i predstavljaju jedne od osnovnih građevnih jedinica vlasi. Osim toga, pridonose proizvodnji prirodnih antioksidansa u organizmu poput glutationa, čime se smanjuje negativan utjecaj oksidativnog stresa na folikul dlake.
Vitamin C. Njegova uloga, barem što se tiče same kose, važna je za formiranje poprečnih veza između keratinskih vlakana, zbog čega su ona čvršća. Osim toga, njegov antioksidativni potencijal važan je za smanjenje utjecaja oksidativnog stresa na folikul dlake.
Vitamin E. Poznat je po svom antioksidativnom potencijalu, što je važno za funkcioniranje organizma. Tako pridonosi i smanjenju utjecaja oksidativnog stresa na folikul dlake.
Vitamin B7 (biotin). Sastojak je gotovo svih suplemenata namijenjenih zdravlju kose, kože i noktiju. Važan je u metabolizmu stanica, a provedene su studije pokazale kako njegov nedostatak može uzrokovati osip na koži i konjunktivitis, kao i alopeciju (gubitak kose).
Vitamin B3 (niacin). Važan je za proizvodnju energije u organizmu. Pretpostavlja se kako njegov nedostatak može dovesti do razvoja određenih bolesti koje za posljedicu imaju gubitak kose.
Vitamin B9 (folna kiselina). Važna je za održavanje normalnog metabolizma stanica. Kako nedostatak folne kiseline, kao i željeza, uzrokuje razvoj anemije, pretpostavlja se da postoji rizik i od posljedičnog gubitka kose.
Silicij. Jedan od izvora silicija je ekstrakt zelenog bambusa. Uočeno je kako vlasi, koje u svojoj strukturi imaju veći udio silicija, imaju i manju vjerojatnost opadanja.
Vitamin B2 (riboflavin). Važan je za razvoj i funkciju stanica, ali i metabolizam te proizvodnju energije. Iako je nedostatak riboflavina izuzetno rijedak u zapadnom svijetu, dokazano je kako može uzrokovati ispadanje kose.
Vitamin B12 (kobalamin). Važan je za funkciju živčanog sustava, sintezu DNA molekule, ali i stvaranje crvenih krvnih stanica. Važnu ulogu ima u folikulu dlake gdje se stanice ubrzano dijele.
Vitamin D. Postoje dokazi kako vitamin D ima protuupalni i imunoregulatorni učinak. Zbog imunoregulatornog učinka je izuzetno važan za stanice u folikulu dlake koje se ubrzano dijele.
Raznovrsna i pravilna prehrana. Prijeko je potrebna za unos dovoljne količine vitamina, proteina, vlakana i ostalih nutrijenata te je prvi korak prema zdravlju cjelokupnog organizma, pa tako i kose.
Ponekad je zbog povećanih potreba, kao što je razdoblje učestalog izlaganja kose UV zrakama, ali i zbog modernog ubrzanog načina života, važno odabrati odgovarajući dodatak prehrani koji će zadovoljiti potrebe i poboljšati kvalitetu kose.