Silicij se ubraja u minerale u tragovima. Naše tijelo ga ne može proizvesti samo već ga unosimo hranom ili kroz dodatke prehrani. Od hrane ga najviše imaju cjelovite žitarice (zob, ječam i smeđa riža). Imaju ga mahunarke (zelene mahune, grašak, grah, soja), krastavac, paprika, zelena salata, rotkvica, repa, celer, rajčica, bademi, grožđe, jabuka, naranča. Od dodataka prehrani može se nalaziti u nekoliko oblika, a vrlo dobar je u obliku kolin-stabilne ortosilicijeve kiseline (ch-OSA).
Silicij se naziva i anti-age mineral jer potiče stvaranje kolagena. Utječe na gipkost mišića, održava kosti čvrstima i zube zdravima. Smanjuje rizik razvoja osteoporoze i artritisa. Poboljšava elastičnost krvnih žila i tako štiti od kardiovaskularnih bolesti te čuva zdravlje dišnog sustava. Time što potiče proizvodnju kolagena zadužen je za zdravlje i jačinu noktiju i kose te elastičnost i mladolikost kože.
Osobe koje imaju stanjenu i oštećenu kosu, tanku i lomljivu, preparatima sa silicijem povećavaju stvaranje keratina, pa vlas postaje glatka i sjajna.
Gubitak kolagena
Gubitak kolagena počinje u dobi od 21. godine života. Smatra se kako se količina kolagena i elastina smanjuje za 1-1,5 % svake godine. U menopauzi je to ubrzanije jer smanjena razina estrogena uzrokuje u prvih pet godina nakon menopauze smanjenje kolagena za 6% godišnje. Osim menopauze, vanjski čimbenici kao što je sunce, jedan su od glavnih gubitaka kolagen a u koži. On unutarnjih čimbenika tu je pušenje, stres i nepravilna i neuravnotežena prehrana. Radi gubitka kolagena koža može izgubiti i do 80% svoje debljine, pa postaje tanka, suha i naborana. To se može očitovati i na krhkosti kose, lomljivosti noktiju kao i na smanjenoj mineralnoj gustoći kostiju i njihovoj lomljivosti.
Stvaranje kolagena događa se u fibroblastima u nekoliko složenih kaskadnih reakcija, a za što su potrebni određeni enzimi. Tri su enzima s bitnom ulogom u ovom procesu sinteze. To su: ornitin aminotransferaza za proizvodnju prolina iz ornitina, prolin hidroksilaza za pretvorbu prolina u hidroksiprolin u peptidima kolagena i lizil oksidaza za umrežavanje molekula prokolagena što rezultira zrelim vlaknima kolagena. Za posrednu ili neposrednu stimulaciju ovih enzima i njihov rad potreban je silicij. A time se utvrđuje da je silicij izuzetno bitan za stvaranje kolagena. Kako bi bio visoko bioraspoloživ, važan je i njegov kemijski oblik. Zna se da je u usporedbi s fitolitičkim i koloidnim silicijem bolja apsorpcija kolin-stabilne ortosilicijeve kiseline (ch-OSA).
Ispitivanja ukazuju da je bioraspoloživost ch-OSA 226% viša u odnosu na placebo i 165% viša nego u drugih silikata. Naime, kolin iz ch-OSA djeluje kao prijenosnik ortosilicijeve kiseline i doprinosi boljem unosu silicija u stanice.
Osim što je vrlo bitan za rad enzima u stvaranju kolagena kolin iz ch-OSA štiti kolagen od razaranja i djelovanja homocisteina. U procesu propadanja kolagena bitna je i aminokiselina homocistein. Ona se prirodno stvara u ljuskom tijelu. Njena povišena razina koja je uzrokovana sunčanjem, starenjem i hormonima može razgraditi kolagen i time imati posljedice za ljudsko zdravlje. Kolin iz kolin-OSA molekule smanjuje razinu homocisteina donacijom metilne grupe homocisteinu uz pomoć enzima betain homocistein metiltransferaze. Ovaj enzima neutralizira homocistein i pretvara ga u metionin.
Dodatak prehrani koji sadrže silicij preporučuju se kod kože koja gubi elastičnost i sjaj, kod kože s izraženim borama, kod opuštene kože i svakako kod pušača. Osobe koje imaju stanjenu i oštećenu kosu, tanku i lomljivu, preparatima sa silicijem povećavaju stvaranje keratina, pa vlas postaje glatka i sjajna. Kod tankih i slabih noktiju koji se listaju i pucaju, preparati sa silicijem povećavaju stvaranje keratina i time se smanjuje krhkost noktiju.
Sad znamo zašto se silicij naziva anti-age mineralom i koliko je važna njegova uloga u očuvanju i sintezi novog kolagena.
Autorica: mr.sc. Klaudija Šebetić dr.med.spec.dermatovenerolog
