Urtikarije i manje poznate vrste alergija

Uz urtikarije čije je pojavljivanje izazvano hranom, alergenima koje udišemo ili lijekovima, postoji još jedna grupa alergija i alergijskih reakcija koje se očituju pojavom urtike. To su alergijske reakcije na fizikalne čimbenike. Mehanizam njihova nastanka u nekim oblicima nije potpuno jasan. Uz histamin, vrlo važna tvar u njihovu nastanku je acetilholin, koji se oslobađa na okrajinama malih kožnih živaca (neurogeni podražaj). Neki autori smatraju da je riječ o imunološkim zbivanjima nastalima zbog promjene bjelančevina u epidermisu pod fizikalnim utjecajem, tako da nastaju tijelu strane bjelančevine koje djeluju kao antigeni.

S obzirom na prilično nejasan mehanizam nastanka, i liječenje je puno teže, a uspjeh liječenja manji. U nastavku ćemo navesti samo najčešće fizikalne urtikarije, kojima je zajednička samo pojava urtika.


Urtikarija na hladnoću

Spada u najčešće fizikalne urtikarije. Izazvana je djelovanjem hladnih predmeta, vode ili vjetra. Tipična je pojava urtika na mjestima najviše izloženima hladnoći – licu, rukama i nogama. Sklonost ovom tipu urtikarije najčešće se opazi pri ulaženju u hladnu vodu, kada se mogu javiti i proširene promjene u smislu generalizirane urtikarije, a kod naglog ulaženja ili skoka u hladnu vodu može se razviti i najteži oblik alergijske reakcije – anafilaktički šok, koji može završiti i smrtonosno ako se pomoć ne pruži odmah. Tako se objašnjavaju smrtni slučajevi koji se događaju pri naglom skoku u (hladnu) vodu.

Urtike nastaju vrlo brzo, već nakon nekoliko minuta izlaganja hladnoći. Brzo se i povuku, čim se oboljeli utopli. Najviše su izražene u zimskom razdoblju, što oboljelima katkad onemogućuje normalan život. Potrebno je što je više moguće izbjegavati kontakt s hladnim predmetima, hladnom vodom i ledom. Također se ne smiju konzumirati hrana, piće ili sladoled direktno iz hladnjaka, jer uzimanje hladne hrane ili pića može izazvati oteknuće usana, jezika, grla ili jednjaka, što također može ugroziti bolesnika.

Uza strogo izbjegavanje svega hladnoga, u ovom obliku fizikalne urtikarije prilično dobro djeluju antihistaminici, jer se ipak najviše oslobađa histamin. Često treba uzimati kombinaciju novijih nesedirajućih i starih sedirajućih oblika (djeluju na acetilholin). Dobro djeluju i lijekovi s antiholinergijskim učinkom (npr. Atarax ili Periactinol), kojih na našem tržištu nema. Riječ je o lijekovima koji su i jaki sedativi. Katkad se bolesniku preporučuje da terapiju, osobito zimi, regulira prema aktivnostima, odnosno da lijek uzme otprilike pola sata prije izlaska na hladnoću, uz obvezno utopljavanje (šal, kapa, rukavice). U generaliziranim oblicima dolazi u obzir i kraće davanje kortikosteroida u injekcijama, a kod anafilaktičnog šoka klasična anti-šok terapija.

U nekih bolesnika u krvi se pojavljuju krioglobulini, bjelančevine koje se pri niskim temperaturama mogu taložiti u pojedinim organima i izazvati sistemski oblik bolesti – krioglobulinemiju, koja zahtijeva i internističko liječenje.


Dermografizam

Grebanje ili trljanje kože (čak i ručnikom) izaziva urtike koje su linearne ili se mogu spajati. Mogu se izazvati već blagim trljanjem kože olovkom – pa se kaže da se po koži ove grupe oboljelih može “pisati”. Bolest je tipična za mlađu dobnu skupinu (pubertet) i povezuje se s neurogenim poremećajima koji često nastaju nakon stresa, kao i hormonalnim promjenama. Nakon određenog razdoblja može se spontano izgubiti. Liječenje se sastoji u izbjegavanju jače iritacije kože i primjeni antihistaminika, katkad i sa sedirajućim učinkom.

Urtikarija na pritisak

Nastaje nakon duljega lokaliziranog pritiska – nošenja tereta, duljeg sjedenja na tvrdom. Za razliku od dermografizma, strogo je lokalizirana na mjesto djelovanja fizikalnog čimbenika, a obično se ne pojavljuje odmah nego nekoliko sati nakon izloženosti pritisku. Povlači se sporije tijekom sljedeća 24 sata. Često se javlja na rukama i stopalima nakon duljeg pješačenja u neodgovarajućoj i teškoj obući, a promjene mogu biti i bolne. Prate ih katkad i opći simptomi – bolovi u zglobovima, temperatura, slabost. U liječenju se primjenjuju antihistaminici, uz izbjegavanje nošenja tereta ili duljega jakog pritiska.


Holinergijska urtikarija

Više je poznata kao urtikarija na znoj. Izaziva je jako znojenje, a mogu je uzrokovati i intenzivno vježbanje, vruće kupke ili emocionalni stres. To je čista acetilholinska urtikarija jer su žlijezde znojnice podražene holinergijskim okrajinama simpatičkih živaca, pa se oslobađa acetilholin. U ovom obliku djeluju samo antiholinergici. Urtike su male, poput čvorića, uz okolno crvenilo.

Urtikarija na toplinu

Vrlo je rijetka, a može biti izazvana izloženošću visokim temperaturama. Promjene se često javljaju kod kuharica, radnika u metalnoj industriji, odnosno u uvjetima gdje postoje izvori visokih temperatura. Liječenje se sastoji od izbjegavanja topline i primjene antihistaminika i antiholinergika.


Solarna urtikarija

Oblik je urtikarije koji se javlja zbog izloženosti ultraljubičastim (UV) zrakama. Može biti izazvan cijelim spektrom UV zraka, od vidljivog do UVA i UVB spektra. Rijedak je i treba ga razlikovati od daleko češće, tzv. polimorfne erupcije na UV svjetlo, koja se javlja tek nakon nekoliko sati izloženosti suncu i traje danima. Urtike kod prave solarne urtikarije nastaju odmah i povuku se nakon što se bolesnik makne sa sunca. U liječenju je važno izbjegavanje sunca, uz nanošenje zaštitnih krema sa SPF faktorom 50+ i primjenu antihistaminika.


Akvagena urtikarija

Kontakt s vodom bilo koje temperature može izazvati ovaj vrlo rijedak oblik fizikalne urtikarije. Obično se javljaju urtike s čvorićem na trupu, osobito nakon plivanja. U liječenju se primjenjuju antihistaminici, ali i antiholinergici.

Testiranje i dokazivanje fizikalnih urtikarija je jednostavno: dovoljno je bolesnika izložiti hladnoći (test ledom), toplini (stavljanje toplog predmeta na kožu), pritisku, naporu ili ga fototestirati na UV zrake. Liječenje, međutim, nije uvijek djelotvorno, pa treba puno vremena da se pronađe prava kombinacija lijekova. U svakom slučaju, izuzetno je važno izbjegavati uzročnog čimbenika, što je katkad vrlo teško jer od bolesnika zahtijeva da mijenja život, radne navike i hobije.

*

Autorica: prim. dr. sc.  Teodora Gregurek Novak , dr. med., spec. dermatovenerolog
*
Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads