Kako očuvati crijevni balans – balans mikroflore?

Priča o probioticima nije potpuna bez prebiotika. Iako ih razlikuje samo jedno slovo, riječ je o dva različita svijeta. Prebiotici nisu živi organizmi, već neprobavljivi sastojci hrane. To su biljna vlakna, inulin, fruktooligosaharidi te ostaci nakon razgradnje stanica.

Osim što su hrana dobrim bakterijama u debelom crijevu, prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotoka dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava. Omogućuju njihovo naseljavanje i po potrebi rast i aktivaciju u mikroflori debelog crijeva. Pokazala su to istraživanja provedena prije gotovo desetak godina. Zbog svega toga, može se reći da prebiotici posredno poboljšavaju naše zdravlje.

Fruktooligosaharidi se nalaze u 36.000 biljnih vrsta diljem svijeta. Budući da ih enzimi gornjeg dijela probavnog sustava ne mogu probaviti, a jedan gram frukotooligosaharida ima samo 1,6 kcal, često se koriste kao niskokalorični i protukarijesni zaslađivači. Posebno su dobri za oboljele od šećerne bolesti jer ne potiču izlučivanje inzulina. Osim toga, pomažu održavanju ravnoteže mikroflore crijeva, sniženju ukupnog kolesterola i lipida u krvi, te poboljšavaju omjer dobrog i lošeg kolesterola. Brojne studije pokazuju da fruktooligosaharidi povećavaju apsorpciju minerala u organizmu, osobito kalcija i magnezija. Stoga nikoga nije začudila ideja o sjedinjenju probiotika i prebiotika kako bi se postigla njihova što veća sinergijska moć, veća od zbroja njihovih pojedinačnih učinaka. Tako je i skovan pojam sinbiotik. On se odnosi na istodobnu primjenu probiotika i prebiotika. Zato bi ga trebalo uvrstiti u dnevni žargon, a proizvode koji ga sadrže u svakodnevnu uporabu.

 

Kad se naruši ravnoteža mikroflore u crijevima pa nadvladaju loše, patogene bakterije, može nas mučiti proljev ili nam može oslabiti imunološki sustav. Tada se pojavljuje niz oboljenja, od najblažih infekcija sve do prijelaza bakterija kroz stijenku crijeva i razvoja teških sustavnih upalnih komplikacija. Neravnoteža crijevne mikroflore može biti krivac i za nastanak autoimunih bolesti, alergija, čak i raka. Pobjedničkom pohodu patogenih bakterija najviše pridonose stres, neuravnotežena prehrana, povišena tjelesna temperatura i neki lijekovi, posebice antibiotici.

S druge strane, redovito i dugotrajno uzimanje mliječnih proizvoda s probiotikom LGG-om dokazano održava ravnotežu dobrih i loših bakterija u sluznici crijeva. Pomaže ne samo u sprječavanju, nego i u liječenju raznih poremećaja. Osim jačanja imunološkog sustava, smanjuju i simptome alergija, osobito kod djece.

U medicini se ovi proizvodi koriste i za “obnavljanje” sluznice crijeva koja je bila izložena stresu, pa čak i medicinskim terapijskim postupcima, primjerice zračenju, antibioticima… Ne iznenađuje ni činjenica da redovito uzimanje proizvoda s LGG-om kontrolira naseljavanje bakterije Helicobacter pylori na sluznicu želuca. Upravo je ona jedan od najčešćih uzročnika vrijeda (čira) dvanaesnika i želuca. Povezana je i s nastankom raka želuca.

Još se istražuje uloga probiotika u sprječavanju upalnih bolesti crijeva, ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, ali i karcinogeneze. Sve više radova dovodi u vezu kontinuirano uzimanje probiotika i sniženje pojave raka debelog crijeva te smanjenje rizika od raka dojke.

 

Doručak, ali i ostali obroci, mogu se obogaćivati prebioticima, probioticima i simbioticima koji imaju brojne blagotvorne učinke, posebice na probavu.

*

Prebiotici se prirodno nalaze u u kvalitetnoj, vlaknastoj i nutritivno bogatoj hrani kao što su poriluk, šparoge, cikorija, čičoka, češnjak, luk, pšenica, zob, i soja.

*
Govorimo li o pravilno izbalansiranoj prehrani treba svakako spomenuti da vlakna jabuke, rogač, teff, badem, zob i slične namjernice prisutne u npr. Grana proizvodima djeluju blagotvorno na crijeva, stimuliraju njihovu peristaltiku i kvalitetna su hrana za prijateljske bakterije. Na tržištu možemo pronaći bezglutenski hranu bogatu prebioticima u potpunosti namijenjenu i prilagođenu svima, pa čak i određenim skupinama: radno aktivne osobe, sportaši, kao i djeca na bezglutenskom režimu.

*

Jogurt, kefir, skyr, svježi sir, kiseli krastavci, kombucha, kiselo zelje, kruh od kiselog tijesta, miso, tempeh, tofu i kvas nisu prebiotici nego probiotici.

*

Na tržištu postoje i brojni sinbiotički proizvodi. No, kombinacijom određene vrste hrane može se postići i prirodni simbiotik: jogurt, kefir ili skyr i med; grah i krastavci; jogurt, kiselo vrhnje, kefir ili skyr i češnjak; jogurt, kiselo vrhnje, kefir ili skyr, češnjak te med; feta sir i luk; jogurt i zob; kombucha i chia sjemenke; jogurt, kefir ili skyr, chia sjemenke i med; kimchi.

*

Dakle, ne zaboravite, probiotici su živi mikroorganizmi koji stvaraju odgovarajuću mikrofloru u crijevima. Prebiotici su neprobavljive tvari koje potiču razmnožavanje korisnih bakterija uobičajeno prisutnih u crijevima i čine značajne dobrobiti za naše zdravlje.

*