Što je učinkovitije: smanjenje kalorija ili povremeni post?

Gubitak tjelesne težine ponekad je neophodan kako bi održali zdravu tjelesnu težinu, a pritom možemo koristiti široku paletu metoda za mršavljenje. Povremeni post ili uzimanje hrane samo u određenim vremenskim intervalima jedna je od metoda koja je posljednjih godina postala sve popularnija. Međutim, istraživači još uvijek rade na razumijevanju utječe li i kako vrijeme uzimanja hrane na gubitak težine. Nedavna studija objavljena u Journal of the American Heart Association Trusted Source otkrila je da učestalost i veličina obroka imaju značajniji utjecaj na debljanje od vremenskog okvira konzumacije hrane. Rezultati studije pokazuju da ograničavanje prehrane u određeno doba dana s povremenim postom može dugoročno biti čak neučinkovito za mršavljenje.

Isprekidani post ili autofagija uključuje konzumaciju hrane samo u određenim vremenskim intervalima. Postoji mnogo načina za povremeni post; to može značiti ne jesti određene dane ili jesti hranu samo u određeno doba dana. Mnogi žele koristiti povremeni post za mršavljenje ili održavanje zdrave tjelesne težine. Neki od dokaza sugeriraju da nam povremeni post može pomoći izgubiti tjelesnu masnoću. Ujedno može pomoći u smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Međutim, istraživači još uvijek rade na razumijevanju potencijalnih opasnosti povremenog posta i kako odvagnuti te rizike u odnosu na potencijalne dobrobiti. Sve u svemu, ovo je područje gdje je potrebno nešto više podataka.

Beata Rydyger, registrirana nutricionistica iz Los Angelesa i savjetnica za kliničku prehranu Zen Nutrients koja nije bila uključena u ovu studiju osvrnula se na izazov s proučavanjem prehrambenih ponašanja. “Općenito govoreći, dijete je teže proučavati jer promjene u prehrani nemaju trenutačni učinak na zdravlje. Većini sudionika istraživanja teško je pratiti što jedu, a malo njih se može pridržavati dijete dovoljno dugo da se izmjere korisni učinci”, izjavila je.

Ovo istraživanje uključilo je 547 sudionika iz tri različita zdravstvena sustava. Istraživači su prikupljali podatke o sudionicima putem elektroničkih zdravstvenih kartona i korištenjem specijalizirane mobilne aplikacije pod nazivom Daily24. Sudionici su mogli bilježiti kada su jeli, veličinu obroka, vrijeme kada su otišli na spavanje i kada su se probudili. Sudionici su morali procijenili svaki svoj obrok odnosno njegovu veličinu: manje od 500 kalorija (mali), 500-1000 kalorija (srednji) ili veći od 1000 kalorija (veliki).

Autorica studije dr. Wendy Bennett, objasnila je metode istraživanja ovako: „Osmislili smo aplikaciju za prikupljanje ‘termina obroka’. Kada bi sudionici unijeli vrijeme, pitali smo ih i za veličinu obroka (mali, srednji ili veliki)? Sudionici iz tri zdravstvena sustava koristili su aplikaciju tijekom šest mjeseci. Povezali smo podatke aplikacije s podacima ankete s elektroničkim zdravstvenim kartonima.”

Dr. Bennett kaže da su zatim analizirali vezu između intervala obroka, uključujući sveukupne obroke sudionika, vrijeme između buđenja i odlaska na spavanje te vrijeme između posljednjeg obroka i odlaska na spavanje. Te su podatke komparirali s promjenama u njihovoj težini tijekom otprilike šest godina. Otkrili su da vrijeme od prvog do zadnjeg obroka u danu nije povezano s promjenama u težini. Međutim, potvrdili su da su češći i veći obroci povezani s debljanjem. U nekim svojim analizama, znanstvenici su otkrili da konzumacija hrane ranije, odmah nakon buđenja i duži period između zadnjeg obroka i odlaska u krevet može biti povezano sa smanjenim debljanjem.

Dr. Katherine Saunders, suosnivačica Intellihealth and Obesity Physician koja radi u Intellihealthovoj telemedicinskoj ordinaciji, Flyte Medical, koja također nije bila uključena u studiju, primijetila je da glavni nalaz nije iznenađujući. “Znanstvenici su otkrili povezanost između češćeg i obilnijeg obroka i debljanja, što sugerira da je ukupni unos kalorija glavni pokretač debljanja, što baš i nije iznenađujuće”, rekla je.

Podaci o povremenom postu još uvijek se pojavljuju, tako da niti jedna studija ne nudi sve dokaze da je metoda učinkovita ili neučinkovita. Ova posebna studija također je imala nekoliko ograničenja za razmatranje. Prvo, istraživači su mogli analizirati samo podatke sudionika studije koje su preuzeli i podatke iz aplikacije Daily24. Ovaj uvjet mogao je utjecati na populaciju i rezultate same studije.

Isto tako, obuhvaćeni su bili samo sudionici iz tri zdravstvena sustava. To znači da se rezultati ne mogu nužno generalizirati. Gotovo 78 posto sudionika bile su žene, što ukazuje na potrebu za raznolikijim budućim studijama koje bi obuhvaćale i veći postotak muškaraca.

Studija je također imala relativno kratko vrijeme praćenja. To je dovelo do manjeg broja mjerenja težine i smanjenja preciznosti mjerenja. Također se nisu mogle zabilježiti namjere i ciljevi sudionika u vezi s mršavljenjem prije nego što su se uključili u studiju.

Način na koji su znanstvenici pratili intervale uzimanja hrane nije mogao procijeniti složenije metode posta. Podaci su se također oslanjali na samoizvještavanje sudionika, s tim da hrana nije bila standardizirana niti su procjenjivali njezinu kvalitetu.

“Ova studija nije posebno procjenjivala obrasce poput isprekidanog posta (autofagije). Također nismo procijenili kvalitetu prehrane za obroke prijavljene u aplikaciji,” istaknula je dr. Bennet. “Potrebna su kontrolirana ispitivanja na slučajnim uzorcima koja se prilagođavaju unosu kalorija, kako bi se dodatno testirala uloga vremena uzimanja hrane u prevenciji debljanja, ali i gubitka težine”, dodala je.

Ova studija pokazuje da bi neke druge metode mršavljenja mogle biti nešto učinkovitije od povremenog posta. Bez obzira na težinu, ljudi mogu koristiti različite metode kako bi ostali zdravi i kontrolirali svoju težinu. Za neke bi to moglo značiti uključivanje povremenog posta, dok drugi mogu odabrati drugačije strategije.

“Druge studije pokazuju da bi ljudi mogli koristiti vremenski ograničenu prehranu ili povremeni post kako bi smanjili unos kalorija i tako smršavjeli. Stoga to još uvijek može biti koristan alat za mršavljenje za osobe koji se toga mogu pridržavati. Kamen temeljac mršavljenja i dalje uključuje samokontrolu”, izjavila je dr. Bennett.

Dr. Saunders je uočila kako ljudi različito reagiraju na različite metode mršavljenja i da to nije pristup koji odgovara svima. „Postoji toliko čimbenika koji utječu na regulaciju tjelesne težine. Zato uspješno mršavljenje treba rješavati na personaliziran način. Ne postoji ‘najbolja dijeta’. Različite osobe različito reagiraju na bilo koji pristup mršavljenju, bilo da se radi o dijeti, rutini vježbanja, lijekovima protiv pretilosti ili čak izvedbi želučane premosnice.”

Sve dobrobiti 16-satnog posta

Autofagija povećava vitalnost i produžuje životni vijek

Autofagija – proces mršavljenja, obnove i pomlađivanja organizma