Depresija i svakodnevno funkcioniranje

Depresija je psihička bolest koja dovodi do oštećenja i promjena na više razina i aspekata, uzrokujući razna funkcionalna oštećenja. Budući da spada u poremećaje raspoloženja, u prvom redu se manifestira emocionalnim simptomima (tuga, gubitak motivacije, tjeskoba…). To posljedično dovodi do izolacije od bliskih osoba i općenito izbjegavanja socijalnih kontakata; izbjegavanja sukoba pa i bilo kakvog zauzimanja za sebe.

Od tjelesnih simptoma prisutan je osjećaj umora, promjene apetita i tjelesne težine. To razumljivo utječe na obavljanje svakodnevnih zadataka niza ili izbjegavanje odgovornosti te može predstavljati značajan problem. Od kognitivnih simptoma prisutni su problemi s koncentracijom, narušene egzekutivne funkcije. Te se promjene mogu primijetiti na svim životnim poljima, posebice u radnom funkcioniranju, školovanju ili nizu svakodnevnih aktivnosti nužnih za normalno životno funkcioniranje.

Sa što boljim funkcionalnim oporavkom ne samo da se omogućuje kvalitetniji život, već se utječe i na prevenciju nove depresivne epizode.


Cilj liječenja depresije

Cilj liječenja depresivnih poremećaja jest potpuni funkcionalni oporavak. To znači ne samo da želimo izliječiti sve simptome već težimo povratku osobe na posao, funkcioniranju na socijalnom, obiteljskom i emocionalnom planu. Dakle, cilj je postići kvalitetu života, uz minimalnu prisutnost nuspojava. Želi se održati i poboljšati tjelesno zdravlje, omogućiti optimalno kognitivno funkcioniranje. Dakle, postići najbolje moguće funkcioniranje sukladno životnim prioritetima svake pojedinačne osobe.

Jedan dio pacijenata i nakon postignutog poboljšanja nastavlja imati određena funkcionalna oštećenja. To je dodatni problem jer povećava vjerojatnost da će se tim osobama ponovo javiti nova epizoda depresije.

Poznato je da je kod pacijenata koji imaju djelomično poboljšanje u liječenje depresije prisutno i veće funkcionalno oštećenje. Stoga je važno u ranim fazama liječenja depresije uključiti medikamente. Treba ih promijeniti nakon nekoliko tjedana ukoliko nije prisutno poboljšanje. Potrebno je uključiti pacijente u ostale modalitete liječenja (psihoterapija, edukacija o bolesti, socioterapija).

Sa što boljim funkcionalnim oporavkom ne samo da se omogućuje kvalitetniji život, već se utječe i na prevenciju nove depresivne epizode. Depresija nije bezazlena i zato je važno liječiti sve skupine simptoma – emocionalne, kognitivne i tjelesne.

 

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads