DIOR ima novu kolekciju nakita. Evo kako je nastala!

Na jeziku velike francuske umjetnice, Niki de Saint Phalle, boje govore o ljubavi, radosti i sreći. Svijetle i kontrastne, neprestano su u interakciji. Iako je umjetnica preminula još 2002. godine, njezina umjetnost nastavlja svoju čaroliju. Ponovni život u znak sjećanja na slavnu Niki, njenoj ženstvenom umjetnosti udahnula je modna kuća DIOR najnovijom kolekcijom svog nakita.

Privjesci u konfekcijskoj kolekciji proljeće-ljeto 2018 blješte razigranim de Saint Phalle bojama. Boje se pretaču i na ogrlice, prstenje i naušnice, ručno izrađene od raznobojnih staklenih uzoraka i nastale drevnim, tradicionalnim tehnikama.

Da bi slijedili njihovo stvaranje, najprije trebamo otići na otok Murano, nekoliko kilometara od Venecije, kolijevku staklenog savoir-faire. Tamo, u najpoznatijem Murano ateljeu, tehnikom puhanja oblikuje se staklo i tali na dugačkim štapovima u pećima u kojim je tisuću i tri stotine stupnjeva Celzija.

Zatim slijedi koreografija orkestrirana vještim rukama koje rade na užarenom staklenom materijalu, umjetničkom mješavinom snage i nježnosti.

Čarobnjaci stakla prkose gravitaciji, igraju se, zamahuju, kontroliraju kretnje i oblikuju toplinu.

Nakon kombiniranja, omatanja i uvijanja nekoliko boja zajedno, kako bi se stvorio željeni uzorak, sljedeći Murano umjetnici izrađuju staklene štapiće.

Kad su štapići gotovi, izrezuju se na stotine sitnih komada, od kojih svaki u sebi skriva jedinstveni oblik zvijezde, sunca ili cvijeta u najrazličitijim nijansama.

Potrebno je spojiti šesnaest različitih segmenata kako bi se izradio jedan komad ovog DIOR-ovog nakita. Dvije faze izrade potrebne su za naušnice u obliku srca, a osam za kabokonski prsten.

Sljedeći korak nastavlja se u Pforzheimu u Njemačkoj, u ateljeu kojeg je Christian Dior još 1955. godine izabrao za proizvodnju svojih prvih kolekcija nakita.

Ovdje su elementi od mjedi stvoreni prema tisućljetnom procesu utiskivanja kalupa u vosak i izrade nakita od plemenitih metala prema tim kalupima.

Dijelovi se pažljivo prerađuju, filigranskim  vještinama majstora koji stvaraju najsitinije detalje prstena, ogrlicu i naušnica.

Nakon nekoliko kupki za galvanizaciju, elementi će biti pokriveni sitnim slojem zlata, a zatim rutenijem za crnu boju. Ovaj specifičan tretman koji potpisuje Maria Grazia Chiuri, daje im onaj osobiti antikni izgled.

Zatim se na staklene kuglice pričvršćuju pčele, broj osam, djeteline, zvijezde ili inicijali “CD”.

Finalno, kontrolira se kvaliteta nakita.

Obavezan je to postupak prije nego što se nakit stavi u kutiju i plasira u DIOR butike diljem svijeta.

Foto: Pol Baril

O Niki de Saint Phalle

Niki de Saint Phalle rođena je 1930. godine. Bila je francuska umjetnica, primarno kiparica i slikarica. Rodila se u bogatoj i uglednoj bankarskoj obitelji, koja se u tridesetima iz Francuske preselila u SAD. Pohađala je prestižne škole i iz jedne bila izbačena zato što je smokvin list na školskim kipovima obojila u blještavu crvenu. Kakva provokacija!

Mladost

U mladosti je bila i model te je njeno lice osvanulo na naslovnicima Voguea i Lifea. Gušena pritiskom i očekivanjima svoje konzervativne obitelji, u kojoj su mnogi smatrali kako su njezine umjetničke aspiracije besmislene, a ženino mjesto nije izvan kuće, u osamnaestoj godini života odlazi živjeti s ljubavnikom Harrijem Matthewsom. Dok je on studirao glazbu na Harvardu, Niki je slikala i posvetila se svojoj umjetnosti. Kasnije su preselili u Europu, većinu vremena provodeći u Parizu. Posjet Barceloni posebno je inspirirao Niki, koja je vidjevši Gaudijeva djela i poznati Park Güell, odlučila više eksperimentirati sa svojim kiparstvom i korištenjem raznih materijala. Iako samouka kiparica i slikarica, još uvijek neprimijećena u umjetničkom svijetu, nije odustajala od svog poziva i ljubavi prema umjetnosti.

Zrelost

Šezdesetih se razvela od Matthewsa i pokrenula vlastiti studio u Parizu. Malo kasnije započinje vezu s umjetnikom Jeanom Tinguelijem, koji ostaje ljubav njenog života. Skupa su i radili i slikali, ali i odlazili na zabave Salvadora Dalija, proputovali Meksiko i SAD. Niki je i dalje razvijala svoju umjetnost, počevši izrađivati skulpture koje istražuju žensko tijelo i poziciju žene u društvu. Njezine skulpture spadaju među najbolja feministička djela suvremene umjetnosti. U jednoj od njih, She: A Cathedral (Ona: Katedrala), ogromni kip žene je postavljen na ulazu Muzeja moderne umjetnosti (Moderna Museet) u Stockholmu. Da bi ušli u muzej, posjetitelji/ce su prvo morali istražiti žensko tijelo – ući na veliki ulaz kroz vaginu i obići razne prostorije unutar ženskog tijela: glazbenu sobu (trbuh), akvarijum (maternicu), itd.

De Saint Phalle je time htjela prezentirati unutrašnjost ženskog tijela i njegovu anatomiju, za razliku od prenaglašenog štovanja i isticanja ženske fizičke vanjštine. Htjela se pozabaviti onime što žena jest i onime što može biti. Bavila se u svom radu i društvenim očekivanjima i uobičajenim portretiranjem žena – pa je tako izrađivala žene kao mladenke, žene koje rađaju, žene kao zmajeve, žene kao čudovišta.


Black Nana

Njezine poznate skulpture Nanas (francuski za dame ili djevojke, ribe) su arhetipske ženske figure, iznova ažurirane verzije “every (wo)man – svake žene (muškarca)”. Tri velike Nanas postavljene su za stalno 1974. godine u Hannoveru, blizu gradske vijećnice. Niki to dodatno ohrabruje i nastavlja maštati o čitavom parku svojih skulptura. Upravo tom projektu, Tarot Garden (Vrt Tarota), posvećuje gotovo dva desetljeća svog života. U međuvremenu izlaže u Japanu, retrospektive njene umjetnosti održavaju se u Parizu, dizajnira za muzeje u Los Angelesu.

Tarot garden

U suradnji s dr. Silviom Barandunom, osamdesetih piše i ilustrira knjigu AIDS: You can’t catch it with hands, što je svojevrsna kulminacija njezinog aktivizma vezanog za informiranje o sidi i pomoć oboljelima. Devedesetih umire njena ljubav, Tinguely, kojemu u spomen izrađuje prve kinetičke skulpture. Preselila se u Kaliforniju i tamo pokrenula novi studio. Na prelasku stoljeća radi na seriji skulptura Black Heroes (Crni Heroji) kojima odaje počast poznatim američkim crncima i crnkinjama, uključujući Milesa Davisa i Louisa Armstronga.
Niki je umrla u svibnju 2002. godine u Kaliforniji, no o njenoj ostavštini i radu brine njena unuka, Bloum Cardenas, koja je pomogla da se mnogi nedovršeni projekti poslije Nikine smrti realiziraju do kraja.

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads