Možda ste se našli u sljedećoj situaciji: mladi ste (točnije, u generativnoj dobi ili plodnom razdoblju), našli ste odgovarajućeg životnog partnera, situirani ste, radite željeni posao za koji ste se školovali, imate odgovarajući status u društvu jednom rječju – zadovoljni ste sa sobom. I – odlučili ste poraditi na potomstvu. Prestali ste rabiti kontracepciju, prestali ste s lošim navikama (prestali pušiti, konzumirati alkohol; noć vam služi za odmor i spavanje), počeli ste se baviti tjelovježbom (ili to već radite), zdravije se hranite, planirate odnose u plodne dane… Međutim – prošla je već i godina dana, a željena trudnoća ne dolazi. Što sad?
Invazivne dijagnostičke pretrage rade se na sekundarnoj, odnosno tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.
Potrebne pretrage
Kao prvo – nemojte se “prepustiti situaciji”, pomoći ima. Optimističan stav vrlo je bitan. Posjetite svog izabranog liječnika opće/obiteljske medicine i primarnog ginekologa. Veći dio dijagnostičke obrade radi se na razini primarne zdravstvene zaštite (tj. u domovima zdravlja).
Izabrani liječnik opće/obiteljske medicine predložiti će pretrage za NJEGA:
• rutinske pretrage krvi i urina,
• urinokulturu (mikrobiološka pretraga urina),
• spermiogram (kvalitativna i kvantitativna analiza ejakulata),
• mikrobiološku obradu ejakulata,
• eventualno pregled urologa i dodatne pretrage i zahvate po preporuci urologa (npr. rješavanje varikokele).
Izabrani primarni ginekolog predložiti će i napraviti pretrage za NJU:
• rutinske pretrage krvi i urina,
• ginekološki pregled (bimanualni palpacijski i u spekulima),
• ginekološki ultrazvučni pregled transvaginalnom sondom,
• PAPA-test,
• mikrobiološke pretrage urina, te uzoraka iz rodnice i s vrata maternice,
• analizu hormona (naročito su važne razine progesterona, te FSH i LH)
*
Dodatni pregledi
Ukoliko temeljnom dijagnostičkom obradom nisu ustanovljene neke patološke tvorbe na unutarnjim spolnim organima koje je potrebno operirati, može se (a u određenoj životnoj dobi se i treba) učiniti:
• histerosalpingografija (provjera anatomskih karakteristika vrata maternice, materišta, jajovoda i djelom područja oko jajnika i jajovoda),
• histeroskopija (uvid u kanal vrata i šupljinu tijela maternice) ili
• dijagnostička laparoskopija (kada se promatra i stanje organa male zdjelice, a u sklopu koje se radi i propuhivanje jajovoda).
Te invazivne dijagnostičke pretrage (ima ih još) rade se na sekundarnoj, odnosno tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. Tako vas vaš izabrani primarni ginekolog šalje uz uputnicu na bolničko liječenje. Boravak u bolnici traje otprilike 2-3 dana.
Ako su nalazi svih dijagnostičkih pretraga u granicama normale, najviše o vašim godinama i o nalazu spermiograma ovisi koji će vam se od postupaka potpomognute oplodnje predložiti.
Potrebno je istaknuti kako se ženama s dugotrajnom neplodnošću, onima u dobi iznad 35-te godine života, ženama s težim stupnjem oštećenja jajovoda ili ponavljanim izvanmaterničnim trudnoćama uglavnom odmah predloži postupak izvantjelesne oplodnje i embrio-transfer. U ostalim situacijama počinje se s konzervativnijim postupcima.
Sretno!
*
