Koja je hrana riznica probavnih enzima?

Patite li od nadutosti, imate otežanu probavu, loš zadah i kožne poremećaje, moguće je da u vašem organizmu nedostaje – probavnih enzima. Zdravlje probave, pa tako i cijelog vašeg organizma, ovisi o dovoljnoj količini upravo tih enzima.

Enzimi su velika skupina molekula, najčešće proteina. Djeluju tako da znatno ubrzavaju gotovo sve reakcije koje se odvijaju unutar stanica. Posebno su važni za metabolizam i probavu te općenito za održavanje vitalnih funkcija. Probavni enzimi vrsta su proteina koje najčešće stvara gušterača, a njihova je uloga probavljanje hrane te pravilna apsorpcija nutrijenata. Neki se enzimi luče već u ustima, primjerice amilaza koju stvaraju žlijezde slinovnice, a neki dalje u probavnom sustavu.

 Među najvažnije probavne enzime spadaju:

  • proteaze – razgrađuju proteine
  • lipaze – razgrađuju masnoće
  • amilaze – razgrađuju škrob i šećere
  • laktaze – razgrađuju laktozu (mliječni šećer)


Manjak enzima – okidač za probavne bolesti

Ako gušterača ne stvara dovoljno probavnih enzima, organizam ne može dobro razgraditi hranu te je apsorpcija nutrijenata otežana. To se stanje naziva malapsorpcija, koja rezultira nadutošću, plinovima, grčevima u trbuhu, proljevom, lošom probavom, ali i manjkom nutrijenata u organizmu. U nedostatku probavnih enzima, neprobavljena hrana u probavnom sustavu truli te se stvara pogodno tlo za razmnožavanje parazita, gljivica i drugih štetnih mikroorganizama. Malapsorpcija u konačnici može dovesti i do težih oboljenja kao što su Crohnova bolest, kolitis i sindrom iritabilnog crijeva.

Dobrobiti probavnih enzima:

  • ključni su za dobru probavu
  • sudjeluju u razgradnji hrane i apsorpciji nutrijenata
  • čuvaju zdravlje crijeva
  • smanjuju nadutost i plinove
  • pomažu kod zatvora
  • povećavaju razine energije
  • stimuliraju imunosni sustav
  • ublažavaju upalne procese
  • sprječavaju sindrom propusnosti crijeva
  • pomažu u prevenciji anksioznosti

Premda probavne enzime možete unositi u organizam putem dodataka prehrani, još je bolje odabrati pravu hranu koja ih sadrži. Odlični biljni izvori ovih enzima su:


1. Ananas

Ovo sočno egzotično voće može se pohvaliti obiljem bromelaina. Bromelain je dio grupe enzima proteaza koji razgrađuju proteine u gradivne blokove, odnosno aminokiseline. To je ključno ne samo za dobru probavu nego i za apsorpciju samih proteina u organizmu.


2. Đumbir

Ovaj gomolj ljutkasta okusa sadrži enzim zingibain. Osim što je đumbir izvrstan za prehladu, mučninu, upalna stanja, odličan je i za probavu te bogat ključnim enzimima. Upravo zingibain iz đumbira pomaže hrani da se brže kreće kroz probavni sustav, smanjuje plinove i osjećaj nadutosti te daje snažan poticaj crijevnoj peristaltici.


3. Avokado

Osim što sigurno obožavate njegovu kremastu teksturu, trebate znati i da je avokado odličan za probavni sustav. To je voće, naime, bogato ne samo zdravim masnoćama, poput omege-3 i omege-6, nego i probavnim enzimom lipazom, koji je zadužen za razgradnju masnoća. Enzim lipaza pomaže razgradnji masnoća na manje molekule – masne kiseline i glicerol, koje tijelo može lakše apsorbirati.


4. Mango

Postoji još jedna vrsta egzotičnog voća koju biste svakako trebali uvrstiti u svoj jelovnik, ako to još uvijek niste učinili. Radi se o mangu! Mango sadrži probavni enzim amilazu, koji razgrađuje ugljikohidrate iz škroba u šećere, poput glukoze i maltoze. Najbolje je jesti što zreliji mango jer je takav bogatiji ovim ključnim enzimima.


5. Miso

Ovaj izvrstan japanski proizvod dobiven fermentacijom soje sadrži proteazu, lipazu, amilazu i laktazu, probavni enzim ključan za razgradnju laktoze iz mlijeka.

Savjet:

Planirate li uzimati probavne enzime u obliku dodataka prehrani, najbolje je birati one biljnog podrijetla, poput bromelaina iz ananasa te papaina iz papaje.

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads