Svibanj je prema mišljenju mnogih, idealan mjesec za boravak na otvorenom, kao i za buđenje tijela te jačanje fizičke kondicije. U mnogim je državama svijeta upravo svibanj proglašen nacionalnim mjesecom bicikliranja.
Bicikliranje je rekreacija koja nedvojbeno ima brojne zdravstvene dobrobiti – fizičke i mentalne. Ova aktivnost koristi svakom organu u našem tijelu, a istovremeno osnažuje duh, podiže raspoloženje i jača energiju.
Bicikliranje osnažuje duh, podiže raspoloženje i jača energiju.
Bicikliranje je korisno svim dobnim skupinama
Za razliku od većine sportova, biciklizam je jednostavan i ne zahtijeva visoku razinu fizičkih vještina. Pedaliranje ne opterećuje mišiće, koljena, gležnjeve i stopala u mjeri u kojoj to čine neki drugi sportovi, poput primjerice trčanja. U vožnji bicikla svakodnevno mogu uživati sve dobne skupine, bez bojazni od prekomjernog opterećenja organa ili ozljeda. Bicikliranje može biti višestruko korisno u svakom životnom razdoblju – u mladosti, u srednjoj životnoj dobi i u starosti.
Uvođenjem bicikliranja u vaš dnevni ili tjedni raspored možete:
- poboljšati zdravlje i prevenirati bolesti
- ojačati fizičku kondiciju
- produbiti partnerske ili prijateljske veze – ovisno u čijem društvu biciklirate
- uživati u ljepotama prirode
- sačuvati okoliš
- uštedjeti novac
Bicikliranje je podjednako dobro za prevenciju mnogih bolesti kao i za ublažavanje postojećih zdravstvenih tegoba.
Zdravstvene dobrobiti bicikliranja
Bicikliranje je zabavna, jeftina i svima dostupna fizička aktivnost koja ima zaista širok spektar zdravstvenih koristi.
1. Čuva zdravlje srca
Redovito bicikliranje svega pet do deset minuta dnevno može ojačati srčane mišiće i održati srce zdravim. Opsežna danska studija, koja je trajala punih 14 godina i koja je obuhvatila čak 30.000 ljudi, potvrdila je da su osobe koje su redovito vozile bicikl imale daleko niži postotak obolijevanja od srčanih bolesti u usporedbi s onima koji su biciklirali vrlo rijetko ili koji uopće nisu koristili bicikl.
Istraživanja sa Sveučilišta Purdue u SAD-u pokazala su da redovita vožnja biciklom može smanjiti rizik od srčanih bolesti za čak 50%. Također, prema tvrdnjama British Heart Foundation, broj srčanih udara bi mogao biti značajno smanjen kada bi ljudi održavali fizičku formu. Stručnjaci ove britanske udruge smatraju da oni koji bicikliranjem prijeđu oko 30 km tjedno imaju čak 50 % manji rizik obolijevanja od bolesti srca.
2. Ublažava nesanicu i jača san
Vožnja biciklom može doprinijeti kvaliteti i duljini sna. Stručnjaci s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Stanford proveli su istraživanje u koje su uključili određeni broj osoba koje pate od nesanice. Njihov zadatak je bio polusatno bicikliranje svakog drugog dana. Konačni rezultati su pokazali pozitivno djelovanje ove fizičke aktivnosti na san. Kod sudionika istraživanja vrijeme potrebno za usnivanje smanjeno je za pola, a duljina spavanja se povećala za gotovo sat vremena.
Profesor Jim Horne, ravnatelj Sveučilišta Loughborough (Sleep Research Center) te priznati stručnjak za probleme spavanja objasnio je da fizička aktivnost na otvorenom ljude izlaže danjem svjetlu. To pomaže vratiti prirodni ritam sna, a također oslobađa tijelo od kortizola, hormona stresa koji sprečava postizanje duboke faze sna.
3. Čisti i obnavlja organizam
Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford otkrili su da redovita vožnja biciklom može osloboditi organizam od štetnih toksina te tako usporiti i smanjiti znakove starenja. Dermatolog Dr. Christopher Rowland Payne objašnjava: “Pojačana cirkulacija, kao posljedica bicikliranja pospješuje protok kisika i hranjivih tvari do stanica kože, a istovremeno potiče izbacivanje štetnih toksina”. Fizička aktivnost također pospješuje stvaranje kolagena, koji pomaže smanjenju nastajanja bora i ubrzava proces ozdravljenja.
4. Potiče probavu
Stručnjaci sa Sveučilišta u Bristolu tvrde da vožnja biciklom izuzetno blagotvorno djeluje na probavu.
“Fizička aktivnost pomaže smanjiti vrijeme koje je potrebno hrani za prolaz kroz debelo crijevo. To ograničava količinu vode koja se zadržava u tijelu, odnosno pomaže da više vode ostane u stolici. Konačni rezultat je mekša stolica, koja lakše prolazi”, objašnjava dr. Ana Raimundo, poznata britanska gastroenterologinja.
Također je dokazano da redovita fizička aktivnost smanjuje rizik od zatvora za čak 50%.
5. Sprječava rak
Postoji puno dokaza da je svaka fizička aktivnost korisna u obrani od raka, a neke studije posebno izdvajaju upravo biciklizam. Jedno dugoročno istraživanje provedeno od strane finskih istraživača utvrdilo je da ljudi koji vježbaju najmanje 30 minuta dnevno imaju upola manji rizik od pojave raka.
Kod žena, redovito bicikliranje smanjuje rizik od raka dojke za oko 30%, dok kod muškaraca ovaj sport umanjuje vjerojatnost obolijevanja od raka pluća i debelog crijeva, pokazala je studija objavljena u časopisu Journal of American Medical Association.
6. Umanjuje stres
Mnogi znanstvenici se slažu da svaka fizička aktivnost pa tako i bicikliranje pomaže u reduciranju stresa. Studija provedena od strane New Economics Foundation potvrdila je da su sudionici koji su svakodnevno biciklirali do svog odredišta, imali daleko niže razine stresa od onih koji su koristili automobile ili javna prijevozna sredstva.
7. Poboljšava spolnu moć
Poznato je da fizička aktivnost poboljšava kardiovaskularno zdravlje što u konačnici ima pozitivne učinke i na spolnu moć, tvrde stručnjaci iz SAD-a. Studija sa Sveučilišta Cornell pokazala je da muški sportaši imaju jednake spolne sposobnosti kao i oni ljudi koji su dvije do pet godina mlađi od njih.
Prema istoj studiji redovita fizička aktivnost može odgoditi menopauzu kod žena za dvije do pet godina. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Harvard otkrilo je da muškarci stariji od 50 godina koji bicikliraju barem tri sata tjedno imaju 30% manji rizik od impotencije.
8. Poboljšava pamćenje i koncentraciju
Studija provedena 2007. godine od strane Charlesa Hillmana, profesora na Sveučilištu Illinois, pokazala je da tjelovježba jača zdravlje mozga i pomaže prevenirati pojavu Alzheimerove bolesti kod starijih osoba.
Skupina američkih stručnjaka svojim je istraživanjima također potvrdila da fizička aktivnost u znatnoj mjeri smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti.
Dr. Phil Tomporowski, profesor kineziologije na Sveučilištu Mississippi dobar dio svog istraživačkog rada je posvetio proučavanju veze između fizičke aktivnosti i kognitivnih performansi u kasnijoj životnoj dobi. Vođen svojim rezultatima, on zagovara bicikliranje kao izvrsno sredstvo za očuvanje i jačanje moždanih funkcija kod starije populacije.
Osim toga, prema njegovom stajalištu, vožnja bicikla je djelotvorna terapija za kontrolu i ublažavanje poremećaja ponašanja kod djece, poput ADD (poremećaj deficita pažnje) ili ADHD (poremećaj deficita pažnje s hiperaktivnošću). Charles Hillman i suradnici također su proveli studiju koja je potvrdila pozitivne učinke fizičke aktivnosti na kognitivne funkcije kod djece i adolescenata.
9. Produljuje životni vijek
Londonski Kings College je proveo istraživanje u kojem je uspoređivano oko 2.400 blizanaca. Rezultati su pokazali da je biološka starost onog blizanca, koji je tjedno biciklirao u prosjeku tri puta po 45 minuta smanjena za devet godina, čak i unatoč prisutnim štetnim čimbenicima, poput povišenog indeksa tjelesne mase, pušenja i dr.
“Kod onih koji redovito vježbaju značajno je smanjen rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog tlaka, pretilosti, dijabetesa tipa dva pa i svih vrsta raka. Tijelo postaje znatno učinkovitije u obrani i regeneraciji novih stanica”, tvrdi dr. Lynn Cherkas, koji je vodio ovo istraživanje.
Škraping ili aktivni gušt uz more
Planinarenje – odličan lijek protiv stresa i depresije
