Kako emocije utječu na naše unutarnje organe

Tradicionalna kineska medicina smatra da na zdravlje naših organa snažno utječu – emocije.Izdvaja 5 osnovnih emocija, a to su radost, ljutnja, strah, zabrinutost i tuga. Svaka je od tih emocija usko povezana s radom nekog od yin/yang para organa, kao i uz određeni element – vatru, zemlju, metal, vodu ili drvo.

No njihov disbalans, osobito ako su emocije pretjerane ili predugo traju, pogađa funkcije unutarnjih organa te dovodi do disbalansa i oboljenja upravo tih organa. Primjerice, prenaglašena i dugotrajna ljutnja dovodi do disbalansa u radu jetre. No, taj negativni ciklus ne staje na tome. Pa tako, kao što pretjerana ljutnja izbacuje jetru iz ravnoteže, i jetra u disbalansu potiče stvaranje nove ljutnje i njoj sličnih emocija. I tako osoba ulazi u začarani krug.

Prema kineskoj medicini, emocionalno zdrava osoba je ona koja je u dinamičnom odnosu s vanjskim svijetom te svoje emocije izražava autentično i u skladu sa situacijom.

Patološke emocije, koje se negativno odražavaju na zdravlje organa, mogu se podijeliti u 4 „kategorije“:

  • prenaglašene emocije
  • „zaglavljene“ emocije
  • izostanak emocije (npr. u situacijama gubitka bliske osobe)
  • potisnute i neizražene emocije (zbog srama ili straha od reakcije okoline)

5 emocija i organi s kojima su povezane

1. Radost – srce i tanko crijevo

Kada ste radosni, tu emociju uvijek osjećate u srcu. Osim sa srcem, radost se povezuje i s tankim crijevom te se, prema kineskoj medicini, dovodi u vezu s elementom vatre.

Kada je ova emocija izvan balansa, to znači da je ima ili premalo (apatija, depresija) ili pak previše, što se manifestira kao neki oblik manije, pa se osoba nekontrolirano smije, ubrzano govori i sl.

Stoga biste radost, kada je osjetite, trebali primiti u svoje srce kao dragog gosta, no isto tako je otpustiti kada za to dođe vrijeme. Za nju se ne trebate grčevito držati jer i ona stvara disbalans – kada je ima previše.

Pretjerano uzbuđenje i prenaglašena radost mogu raspršiti energiju srca te čak i oštetiti taj organ. To može rezultirati zbunjenošću i dezorijentiranošću. S druge strane, ako ste u neprestanoj potrazi za radošću, možete doživjeti i burnout ili izgaranje te nakon toga zapasti u još veće stanje bezvoljnosti i apatije.

2. Zabrinutost – slezena i želudac

Ova se emocija povezuje s elementom zemlje, kao i organima poput slezene i želuca. Zabrinutost uključuje pretjerano razmišljanje o događanjima i životnim situacijama. Može se odnositi i na prošlost i na budućnost.

Zanimljivo je da zabrinuti ljudi, koji su skloni i gastritisu, svoje stanje često izražavaju riječima poput „Ne mogu probaviti ove informacije“. Pretjerana briga se negativno odražava na organe vezane uz probavu, posebice želudac i slezenu.

3. Tuga – pluća i debelo crijevo

Tuga se dovodi u vezu s elementom metala te s organima kao što su pluća i debelo crijevo. Duboka ožalošćenost stoga se često manifestira kao nemogućnost dubokog udisaja ili dubokog izdisaja te je osjećate kao veliki teret na prsnom košu.

Sve te emocije dovode do stagnacije životne energije u plućima te na taj način oslabljuju funkcije i pluća i srca. To, naravno, ne znači da ne trebamo tugovati. Tu emociju trebamo osjetiti u sebi, proživjeti je i pustiti je kada za to dođe vrijeme.

Ljudi koji istinski tuguju te su ožalošćeni zbog, primjerice, gubitka bliske osobe, opisuju to stanje kao neku vrstu gušenja i nemogućnosti disanja. Na rad pluća i njihov balans ne odražava se samo tuga nego i tjeskoba, žaljenje, melankolija, osjećaj usamljenosti…

4. Strah – bubrezi i mokraćni mjehur

Prema kineskoj medicini, strah se održava na rad bubrega i mokraćnog mjehura, a od elemenata povezuje se s vodom. Disbalans u ovim organima može se očitovati kao slab ili preaktivan mjehur, noćno mokrenje, umor adrenalnih žlijezda, problemi sa štitnjačom, neplodnost…

U ekstremnim slučajevima, kada osoba živi u pretjeranom strahu i stanju preplašenosti, energija njezinih bubrega može toliko pasti da to na koncu može rezultirati nekontroliranim uriniranjem i defekacijom. To nije čudno jer upravo bubrezi upravljaju uretrom i anusom.

5. Ljutnja – jetra i žučni mjehur

Ova se intenzivna emocija veže uz element drva te uz organe kao što su jetra i žučni mjehur. Stoga nimalo ne čudi često ponavljana rečenica da netko „sipa žuč“ kada je jako ljutit ili bijesan. Ta ljutnja može biti potisnuta ili pak prenaglašena u ekspresiji. Ni jedno ni drugo, naravno, nije dobro ni poželjno.

Ljutnju svakako treba proraditi i otpustiti, ali je ne bismo smjeli usmjeravati na prvog čovjeka koji se nađe u našoj blizini. Trebali bismo naći neki dobar način otpuštanja te ljutnje, primjerice tako da se bavimo nekom tjelesnom aktivnošću koja će nam pomoći da taj osjećaj izbacimo iz sebe. Pretjerana ljutnja može dovesti i do bolnih mjesečnica, glavobolje i vrtoglavice.

Kako balansirati emocije

Kao što već i sama latinska riječ „emovere“ kaže, emocije su zapravo energija u pokretu. To znači da bi one u nama trebale biti protočne, poput rijeke. U protivnom, ako ih zadržavamo, dolazi do stagnacije, disbalansa i bolesti.

Također, emocije ne smijemo ni potiskivati, već ih trebamo osjetiti kao tjelesnu senzaciju i otpustiti. Na taj način pomoći ćemo i radu svog živčanog sustava, kao i regulaciji hormona stresa. Tako ćemo očuvati stanje harmonije i homeostaze, odnosno zdravlja. Pomoći vam mogu i vježbe dubokog i polaganog disanja. Primjerice, s udahom potpuno osvijestite i osjetite emociju straha u tijelu, a s izdahom je otpustite.

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads