Ljeto je sinonim za odmor i opuštanje, više slobodnog vremena i boravak u prirodi, na otvorenom, daleko od asfalta, betona, užurbanosti gradske sredine i prometne gužve. Niti jedno godišnje doba kao ljeto nema takvu paletu prirodnih boja i oblika, od cvijeća i biljaka do plodova dozrelih na toplom ljetnom suncu. S druge strane, ljeto je zbog visokih temperatura i naglih promjena ujedno doba koje zahtijeva veću prilagodbu organizma i sporiji ritam.
Zbog toga je važno iskoristiti sve prednosti obilja svjetlosti, topline i energije iz prirode koje ljeto sa sobom donosi, ali se istodobno zaštititi i pomoći tijelu u prepoznavanju zamki ljeta. Naime, svako pretjerivanje organizam brzo osjeti pa se nerijetko postiže učinak suprotan od željenoga.
Nekontrolirano izlaganje suncu, dehidracija, uživanje u hladnim pićima i slasticama koje trenutačno osvježavaju, ali istodobno naglo mijenjaju temperaturu i cirkulaciju sluznica, mogu, osobito kod djece, dovesti do akutne upale upravo ljeti kad bi trebalo uživati u odmoru sa svojim prijateljima i roditeljima. Stoga je ljeto idealno vrijeme da dodatno obratimo pozornost na svoj organizam i uskladimo njegove potrebe spram vlastitog bioritma, okoline i općenito sporijeg tempa s naglaskom na odmoru i opuštanju.
Zeleni i crveni plodovi izrazito su pogodni u ljetnoj prehrani jer sadrže veći udio vode i istodobno su niskokalorični.
Važno je pomoći organizmu u prilagodbi na povišene temperature i, nerijetko, nagle vremenske promjene, u čemu svakako pomaže i izbor namirnica (posebno onih u izvornom, prirodnom obliku), raznoliki obroci i male porcije. Pomno odabrana hrana, osobito što više svježeg i sezonskog sirovog voća i povrća kojima ljeto zaista obiluje, osigurava dovoljno vitamina i minerala esencijalnih za ovo doba godine.
Zeleni i crveni plodovi, od zelene salate, matovilca, tikvica i krastavaca, preko onih crvenih kao što su rajčica, crvena paprika i rotkvica te voća kao što su jagode, maline, trešnje, višnje, lubenice, izrazito su pogodni u ljetnoj prehrani jer sadrže veći udio vode i istodobno su niskokalorični. Bogati su kalijem, kalcijem, magnezijem, vitaminom C i prirodnim pigmentima kao što su klorofil, likopen beta karoten i antocijan.
Zeleno i crveno u prehrani
Zelena je boja sinonim za buđenje prirode i ulazak u fazu godine kad ima više topline i sunčeve svjetlosti koja donosi više energije i pomaže dozrijevanju plodova kojima obiluju ljeto i rana jesen. Kad pogledate tezge s plodovima na tržnici, voćnjake i povrtnjake, uočavate da je najviše zelene i crvene boje.
Zelena, najraširenija boja prirode, potječe od biljnog pigmenta klorofila i uobičajena je boja zrelog lisnatog i glavičastog povrća, najčešće boja još nedozrelih plodova voća koje kako dozrijeva postupno prelazi u crvenu. Kod nekih plodova te dvije boje nalazimo u kombinaciji – primjerice, zelena boja kore lubenice i sočno jestivo crveno „srce“ ili nježna kožasta opna zelene smokve i crveni i mekani unutarnji dio ploda. Zeleno obojeno povrće i voće obiluje magnezijem.
Crvena je boja zrelih plodova čija se paleta kreće od koraljno crvene do karmin crvene i bordo nijanse. Najčešće crveni plodovi svoju boju duguju likopenu, biljnom pigmentu čiji je pravi predstavnik rajčica. Karoteni su biljni pigmenti koji plodovima daju žutu, narančastu i koraljno crvenu boju. Sezonu crvenog otvaraju jagode, a zatvaraju šipak, nar, crvena naranča i crveni grejp.
Prirodne boje zrelih plodova predstavljaju imunosni sustav biljke, koji joj pomaže da dozre na suncu a ne izgori, a našem organizmu pruža obilje antioksidansa, koji prije svega štite stanice od nepovoljnog učinka slobodnih radikala i posljedičnog oksidativnog oštećenja, čuvaju epitel kože i sluznica, pomažu snaženju imunosnog sustava itd.
Crvena i zelena u našem tijelu
Crvena boja sinonim je za energiju
Crvena boja sinonim je za energiju. U našem organizmu crvena je boja krvi, boja crvenih krvnih stanica (eritrocita) koji su najbrojnije stanice krvi i boja hemoglobina. Hemoglobin, protein od kojeg potječe crvena boja krvi, prenosi kisik. Biokemijskom građom sličan je klorofilu zelenih biljaka, razlika je samo što u srcu molekule hemoglobina nalazimo željezo, a u srcu molekule klorofila magnezij.
Zelena je boja žuči
Zelena je u našem organizmu boja žuči koja se stvara u stanicama jetre. Zelena boja potječe od žučnih kiselina i njihovih soli. U organizmu žuč igra važnu ulogu u probavi i metabolizmu masti. Najveći dio kolesterola, koji se također stvara u jetri, metabolički prelazi u žučne kiseline pa su one važne kao glavni put uklanjanja kolesterola iz organizma. Zeleno i blago gorko lisnato povrće i samoniklo jestivo bilje stimulira lučenje žuči, dok radič, rikula, endivija i maslačak, kao i maslinovo ulje i čaj od lista masline potpomažu boljoj regulaciji kolesterola u organizmu.
Crveni i zeleni plodovi prepuni su kalija i magnezija
Crveni i zeleni plodovi prepuni su kalija i magnezija koji su važni za metabolizam naših stanica. Kalij je mineral posebno zastupljen u hrani biljnoga podrijetla. U našem organizmu to je glavni kation staničnog prostora, koji određuje sadržaj vode u stanicama. U kombinaciji s ionima magnezija i kalcija, kalij djeluje sinergijski te ima antialergijska i protuupalna svojstva. Obilno znojenje, proljev i povraćanje mogu dovesti do neravnoteže u metabolizmu kalija.
Magnezij, koji je inače u srcu molekule klorofila i od kojeg potječe zelena boja biljaka, djeluje opuštajuće na stijenke krvnih žila, tonizira glatke mišiće crijeva i potpomaže regulaciju rada crijeva kod zatvora, čestog ljetnog problema. Magnezij je važan u biokemijskim procesima sazrijevanja eritrocita, s kalcijem i fosforom izgrađuje kosti, prijeko je potreban u metabolizmu proteina i sintezi pojedinih hormona te važan za stvaranje energije u stanicama. Taj mineral aktivira enzime potrebne za funkciju glatkih mišića krvnih žila i funkciju srčanog mišića. Još se naziva antiaritmijski i antistresni mineral.
Obojene emocije ljeta
Ljeto je vrijeme kada se najviše boravi u prirodi gdje smo okruženi zelenilom koje opušta i djeluje smirujuće. Zelene biljke, osim što apsorbiraju dio sunčeve svjetlosti i proizvode kisik, stvaraju sjenu i hlad, smanjuju osjećaj vrućine i sparine te pomažu prilagodbi organizma na povišene temperature. Jednostavno rečeno – osvježavaju.
Zelenilo trave u parkovima, na livadama, pašnjacima i u krošnjama drveća stvara oazu mira i sušta je suprotnost betonu i asfaltu. No, mala oaza zelenila može biti i prozor, balkon, dvorište ili vrt. Prirodno zeleno okruženje donosi i prirodne zvukove i mirise koji dopunjavaju osjećaj ugode i zadovoljstva daleko od prometne gužve. Zbog toga tijekom ljeta i godišnjeg odmora ne bi trebalo biti imperativa „moram“, primjerice, što prije doći na odredište, što više preplanuti, što više toga posjetiti, vidjeti i slično.
Sklad, ravnoteža i umjerenost tijekom cijele godine, pa tako i ljeti, preduvjet su da se organizam opusti, oporavi i ispuni potrebnom energijom za preostali dio godine.
Koliko god ljeto pobuđivalo osjećaj slobode i nesputanosti, naš organizam ne voli pretjerivanje, upravo suprotno – traži određenu razinu zaštite i oprez. Sklad, ravnoteža i umjerenost tijekom cijele godine, pa tako i ljeti, preduvjet su da se organizam opusti, oporavi i ispuni potrebnom energijom za preostali dio godine. Bilo da smo u gradu, još uvijek radimo ili smo na odmoru, poželjno je što više boraviti na otvorenom, u zelenilu koje će nam pružiti onu pravu dozu odmora i opuštanja. Još ako je u blizini voda, osvježavajući učinak bit će dvostruko jači.
Protuteža s druge strane je crvena, boja energije koja asocira na toplinu i pozitivne emocije. Boja je to koja potiče vedrinu, akciju, druženje, dobro raspoloženje i optimizam. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini (TKM), te dvije boje pozitivno djeluju na energiju jetre i srca te pomažu organizmu u otklanjanju umora i održavanju vitalnosti.
Ljeto, godišnji odmor i, u pravilu, malo više slobodnog vremena posvećenog sebi prigoda su za zaokret i usvajanje barem jedne nove zdrave životne navike – više kretanja i tjelesne aktivnosti, koje bi bilo poželjno redovito prakticirati, odnosno usvojiti kao dio svakodnevice, i to ne samo ljeti, nego tijekom cijele godine.
Autorica: Slađana Divković, dr. med.
