Depresija i kako si (samo)pomoći

Jeste li se ikad susreli s time da ne želite ustati iz kreveta iako ste prespavali 12 sati? Niste imali volje za jelom? Niste se željeli družiti s prijateljima, obitelji? Jeste li se ikad pogledali u ogledalo i činilo vam se da ne možete pregurati još jedan dan? Vjerujem da ste se svi pronašli barem u jednome od navedenog.

Je li to depresija ili samo nije vaš dan?

Svi se ponekad osjećamo loše, beznadno, bespomoćno i čini nam se da gubimo tlo pod nogama. No znači li to da smo samo loše volje, imamo li neki depresivni poremećaj ili je baš riječ o pravoj depresiji?

Depresija je bolest koja izaziva neke od najtežih patnji. Odgovorna je za najveći broj izvedenih i pokušanih suicida (65 – 70%) te naglašeno umanjuje kvalitetu života. Opisuje se kao osjećaj jake žalosti, potištenosti i tuge koja se može javiti kao reakcija na neki tužan događaj (smrt najbližih, primjerice) ili bez posebnog povoda, uz često druge tegobe psihološke naravi. Najčešće nije proporcionalna intenzitetu događaja koji ju je potaknuo, a karakteristika joj je da traje duže od uobičajene reakcije. Depresija se kod pojedinih osoba javlja bez poticajnog vanjskog podražaja, to su osobe koje u svojim genima nose sklonost depresiji.

Uzroci i simptomi

Uzrok nastanka depresije ili depresivnog poremećaja nije u potpunosti poznat. Smatra se kako u suvremenom svijetu depresija najčešće nastaje kao posljedica dugotrajnih kroničnih stresnih zbivanja, koji postupno uzrokuju promjene u sustavu prijenosa biokemijskih tvari putem živčanih vlakana, tj. serotonina i još nekih neurotransmitera (biokemijskih tvari koje sudjeluju u prijenosu živčanih podražaja ).

Depresija se može manifestirati na različite načine.

Najčešći simptomi su:

1) Osjećaj tuge, žalosti i plačljivosti, bez valjanog razloga

2) Umor bez organskog uzroka i realnog razloga, gubitak interesa za seks, smanjenje libida

3) Smanjenje interesa i zadovoljstva u aktivnostima koje su nas ranije veselile

4) Značajno povećanje ili gubitak apetita ili tjelesne težine. Povećana sklonost debljanju ili mršavljenju

5) Nesanica ili pretjerano spavanje (hipersomnija)

6) Psihomotorni nemir (agitacija) ili usporenost

7) Osjećaj bezvrijednosti, bespomoćnosti i krivnje

8) Smanjena sposobnost koncentriranja i razmišljanja, poteškoće u donošenju odluka

9) Strah od bolesti i strah kako su tegobe koje osjećamo uzrokovane teškom i neizlječivom bolešću. Misli o smrti i samoubojstvu.

Dijagnoza depresije donosi se ukoliko je prisutno najmanje 5 od prethodno 9 navedenih simptoma, u vremenskom razdoblju od najmanje posljednja dva tjedna ili duže. Ukoliko je, pak, prisutan jedan ili dva simptoma, riječ je o depresivnom raspoloženju ili gubitku interesa i zadovoljstva.

Kako smo prethodno spomenuli kao jedan od (najtežih) simptoma depresije – misli o smrti i samoubojstvu, želimo podsjetiti na The Lines Project – američki projekt koji promovira osviještenost o ljudima oboljelim od (kliničke) depresije, anksioznosti, poremećaja prehrane, zlostavljanima, onima koji se samoozljeđuju, koji su izgubili bliske prijatelje ili obitelj kao rezultat suicida, koji razmišljaju o samoubojstvu ili su ga nekad pokušali učiniti i pripadnicima LGBTQ zajednice.

THE LINES PROJECT

Od 15. do 20. prosinca obilježavaju se dani osviještenosti o samoubojstvima i samoozljeđivanju. Cilj projekta je pružiti podršku ljudima oboljelim od (kliničke) depresije, anksioznosti, poremećaja prehrane, zlostavljanima, onima koji se samoozljeđuju, koji su izgubili bliske prijatelje ili obitelj kao rezultat suicida, koji razmišljaju o samoubojstvu ili su ga nekad pokušali učiniti i pripadnicima LGBTQ zajednice.

Ukoliko ste jedni od onih koji se bore s navedenim, na lijevome zapešću nacrtajte crte u pripadajućim bojama. Ako ste pak samo oni koji podržavaju inicijativu, učinite isto na desnome zapešću. Fotografirajte svoja zapešća “ukrašena” šarenim prugama i pokažite onima koji vas trebaju da ih podržavate!

Fotografije obilježite s #thelinesproject

Zašto baš pruge na zapešćima?

Vjerojatno već znate odgovor na ovo pitanje, no ipak ćemo odgovoriti na njega. Pruge koje iscrtavamo na zapešćima predstavljaju rezove u samoozljeđivanju kao privremeno “potiskivanje” i olakšanje intenzivnih emocija kao što su depresija, stres, tjeskoba, emocionalna otupjelost, osjećaj neuspjeha ili samoprijezir.

Želite li si pomoći?

Kako biste se lakše nosili s ovim negativnim mislima i emocijama, posebice u ovo blagdansko vrijeme, donosimo prijedlog za knjigu koja bi vam mogla pomoći.

Knjige o depresiji nerijetko pripadaju selfhelp kategoriji koje pokušavaju objasniti pojam depresije, navode uzroke, načine opuštanja i prihvaćanja života. Knjiga Zašto ostati živ (Reasons to stay alive) Matta Haiga ipak je malo drugačija.

Preporuka za čitanje: Zašto ostati živ Matta Haiga

Riječ je o memoarima koji, nimalo upakirano, govori što je depresija i kako uništava ljudski život. Na duhovit način raspravlja o ljudskim predrasudama i načinu na koji drugi pristupaju bolesnicima.

“Ovu knjigu napisao sam zato što najstariji klišeji ostaju najistinitiji. Vrijeme liječi rane. Iz najdubljeg dijela doline nikada ne vidimo osobito jasno. Na kraju tunela doista je svjetlost, čak i ako je nismo sposobni vidjeti… Riječi nas katkad doista mogu osloboditi.”