Dr. Tihana Mazalin: Što je Hashimotov sindrom?

Hashimotova bolest je autoimuna bolest štitnjače koja zahvaća žene čak i do petnaest puta češće nego muškarce. Najčešći je uzrok hipotireoze u svijetu – stanja koje ima razne negativne posljedice na organizam, a uzrok je mnogih neugodnih simptoma i promjena. Hashimotov tireoiditis ne može se  izliječiti, ali se može uspješno tretirati lijekovima te ga je važno na vrijeme prepoznati i otkriti. U ovome vam članku donosimo odgovore na sva pitanja o Hashimoto sindromu. Što je i koga zahvaća, zašto se javlja, kakvim se simptomima prezentira i kako se dijagnosticira, koje su opcije liječenja te kakav utjecaj ova bolest ima na trudnoću?

Hashimotov tireoiditis najčešće se razvija godinama. U početku razvoja bolesti, štitnjača donekle i može održavati normalnu razinu hormona u tijelu i zbog toga bolest često ostaje neprimijećena i nezapažena.

Hashimotova bolest je kronična autoimuna bolest koja zahvaća štitnjaču i naposljetku dovodi do njezine disfunkcije. Posljedica toga je snižena razina hormona štitnjače u tijelu – hipotireoza. Štitnjača je žlijezda smještena u prednjem dijelu vrata, a njezini su hormoni odgovorni za regulaciju metabolizma i održavanje normalne opće funkcije organizma. U Hashimotovoj bolesti vlastiti imunosni sustav organizma napada štitnu žlijezdu. S vremenom ona više ne može proizvoditi dovoljnu količinu hormona potrebnih tijelu te se javlja stanje hipotireoze. Ono uzrokuje usporenje metabolizma i razne popratne simptome koji ponekad mogu proći nezapaženo. Bolest zahvaća žene 10-15 puta češće nego muškarce. Može se javiti već kod adolescentica i mladih žena, a najčešća je u žena između tridesete i pedesete godine života. Učestalost joj i kod žena i kod muškaraca raste s dobi. Često se pojavljuje uz neke druge autoimune bolesti kao što su šećerna bolest tip 1, vitiligo, celijakija, reumatoidni artritis, lupus i druge. Hashimotova bolest često se naziva i Hashimotov tireoiditis, kronični limfocitni tireoiditis, autoimuni tireoiditis ili Hashimotov sindrom.

Zašto nastaje Hashimotov sindrom?

Kao i za brojne druge autoimune bolesti, pravi uzrok nastanka Hashimotove bolesti još uvijek nije poznat. Smatra se da kombinacija genetske predispozicije i nekog vanjskog okidača (primjerice bezazlene virusne upale ili stresnog događaja) može potaknuti razvoj autoimunosnog odgovora. Organizam počinje stvarati protutijela na vlastitu štitnjaču, a s vremenom ona postaje prožeta upalnim stanicama i izvor kronične upale.

Taj proces često može trajati i godinama, a za to vrijeme pacijenti uglavnom nemaju nekih značajnijih simptoma. Međutim, kako štitnjača više nije u mogućnosti proizvoditi dovoljnu količinu hormona potrebnih tijelu, počinju se javljati simptomi karakteristični za sniženu razinu hormona štitnjače u krvi, kao što su umor, poremećaji menstruacijskog ciklusa, dobivanje na težini i dr.

Žene čiji članovi obitelji imaju ili su imali neke bolesti štitnjače, imaju veću šansu za razvoj Hashimotovog sindroma. Također, ova bolest često ide i uz neke druge autoimune bolesti. U nekih se žena stanje snižene razine hormona štitnjače pojavi nakon porođaja, što se zove postpartalna hipotireoza. Štitnjača se vrati u normalno stanje najčešće 12 do 18 mjeseci nakon početka simptoma. Međutim, u tih je žena veći rizik za razvoj trajne hipotireoze.


Koji su simptomi Hashimotovog tireoiditisa i kako ga prepoznati?

Hashimotov tireoiditis najčešće se razvija godinama. U početku razvoja bolesti, štitnjača donekle i može održavati normalnu razinu hormona u tijelu, ali s vremenom za nju to postaje sve teže. Upravo zbog toga, bolest često ostaje neprimijećena i nezapažena, osobito u početku. Nakon nekog vremena, počinju se javljati simptomi koji su posljedica hipotireoze, ali i oni mogu biti suptilni te ih žena često previdi ili se na njih navikne.

Treba obraćati pažnju na pojavu sljedećih promjena:

  • umor i iscrpljenost
  • tromost i pospanost
  • preosjetljivost na hladnoću
  • konstipacija (zatvor)
  • debljanje i napuhnutost
  • suha i blijeda koža
  • pojačan gubitak kose
  • obilnije i dulje menstruacije
  • problemi sa začećem.

Svi ti simptomi mogu upućivati na promjene u radu štitnjače. U nekim slučajevima, mogu se javiti i simptomi hipertireoze (povišene razine hormona štitnjače u krvi). Uslijed imunosnog ”napada” iz štitnjače se može naglo osloboditi velika količina hormona koja uzrokuje karakteristične simptome hipertireoze kao što su lupanje srca, drhtanje ruku, teže podnošenje topline, gubitak težine, proljevi i dr. Ti simptomi traju neko vrijeme, nakon čega nastupa stanje hipotireoze i javljaju se navedene promjene.

Mnogi od simptoma često ostanu neprepoznati do uznapredovalog stadija bolesti kada je već došlo do nepovratnog oštećenja štitnjače. Tada štitnjača može postati povećana. To se ponekad prezentira kao jasno zadebljanje na prednjem dijelu vrata. Također, u velikog se broja pacijenata ova bolest slučajno otkrije krvnim pretragama, iako oni tada još nemaju neke izražene simptome.

 

Što je Hashimotov sindrom?

Poliklinika Mazalin: Radiologija – UZV dijagnostika 


Kako se dijagnosticira Hashimotova bolest?

Za dijagnozu Hashimotovog sindroma važne su specifične krvne pretrage, ali i klinički pregled, osobna i obiteljska anamneza te ultrazvučni nalaz. Iz krvi se određuju hormoni štitnjače (T3 i T4, najčešće njihove slobodne frakcije fT3 i fT4) te TSH (tireotropin) – hormon hipofize koji regulira funkciju štitnjače. Koncentracija fT3 i fT4 najčešće je snižena što ukazuje na smanjenu funkciju štitnjače. Koncentracija TSH povišena je jer hipofiza pojačanim lučenjem TSH nastoji stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Štitnjača je oštećena upalom, pa ne može reagirati pojačanim lučenjem. Zbog toga s vremenom TSH sve više raste i dovodi do njezinog povećanja i pojave gušavosti.

U nekim slučajevima koncentracija hormona štitnjače ne mora biti snižena, a jedini nalaz koji upućuje na poremećaj štitnjače je povišen TSH. To se najčešće vidi u početnim stadijima bolesti kada štitnjača još uvijek može održati razinu hormona normalnom.

Također, nalaz karakterističan za Hashimotov tireoiditis je prisutnost protutijela na štitnjaču – protutijela na tireoglobulin (anti-Tg) i tiroidnu peroksidazu (anti-TPO). Većina pacijenata s ovom bolesti ima pozitivna protutijela. Međutim, u oko 10% njih su negativna. U 30-40% oboljelih može se pronaći i anemija te povišena razina kolesterola u krvi.

Važno je napraviti i ultrazvučni pregled štitnjače kojim se gleda količina i izgled tkiva štitnjače te eventualna prisutnost čvorova. Na temelju kliničke slike, podataka iz osobne i obiteljske anamneze te navedenih krvnih i ultrazvučnih nalaza, postavlja se dijagnoza Hashimotove bolesti i započinje se terapija.

 


Kako se liječi Hashimotov tireoiditis?

Hashimotova bolest ne može se izliječiti, ali se može uspješno tretirati. Terapija bolesti temelji se na nadomjesnom uzimanju hormona štitnjače u obliku lijeka, a liječenje najčešće traje doživotno. S obzirom da štitnjača u ovoj bolesti ne radi kako bi trebala, a organizmu trebaju njezini hormoni za normalno funkcioniranje, ti hormoni se uzimaju u sintetičkom obliku (levotiroksin). Oni djeluju na jednak način kao i prirodno stvoreni hormoni.

Šest do osam tjedana od početka uzimanja lijeka ponovo ćete napraviti krvne pretrage kako bi se vidjelo odgovara li vam propisana doza lijeka i jesu li hormoni dovedeni na normalnu razinu. U slučaju da jesu, nastavit ćete uzimati tu dozu i dalje, a kontrolne pretrage će se obavljati za 6 mjeseci do godinu dana. U slučaju da vam doza ne odgovara, liječnik će je promijeniti.

U nekih pacijenata, osobito ako se bolest slučajno otkrila u početnom stadiju, kada je koncentracija hormona još uvijek normalna, neće biti potrebna terapija. Takve će pacijente liječnik redovito pratiti kako bi se na vrijeme otkrio napredak bolesti i tek tada uvelo potrebno liječenje.

U nekim slučajevima bit će potrebno i kirurško liječenje. Indikacija za to je velika guša koja uzrokuje opstruktivne simptome, kao što su otežano gutanje i disanje. Također, prisutnost čvora na štitnjači za kojeg se punkcijom pokazalo da je maligne naravi, zahtijeva kiruršku terapiju.

Hashimotov sindrom i trudnoća

Hipotireoza uzrokovana Hashimotovom bolesti može kod žene utjecati na menstruacijske cikluse i ovulaciju te uzrokovati probleme sa začećem. U slučaju da vam je dijagnosticirana ova bolest, a ostvarili ste trudnoću, preporučuju se redovite kontrole (svakih 6-8 tjedana) kako bi se utvrdilo da imate dovoljnu razinu hormona štitnjače u krvi. Redovito uzimanje levotiroksina kao terapije za Hashimotovu bolest izuzetno je važno tijekom trudnoće. Možda ćete trebati višu dozu nego inače kako biste osigurali svome djetetu dovoljno hormona za pravilan rast i razvoj.

U slučaju neregulirane hipotireoze, veći je rizik za razvoj brojnih komplikacija, kako kod majke, tako i kod djeteta. Značajno je veći rizik od pojave:

  • preeklampsije (povišenog krvnog tlaka u trudnoći)
  • anemije
  • spontanog pobačaja
  • abrupcije posteljice (prijevremenog odljuštenja posteljice)
  • postpartalnog krvarenja (obilnog krvarenja nakon porođaja)
  • male porođajne težine djeteta
  • prijevremenog porođaja
  • urođenih defekata djeteta i dr.

Upravo zbog toga važno je obratiti pažnju na simptome hipotireoze i ne zamijeniti ih s promjenama koje se normalno javljaju u trudnoći kao što su umor, iscrpljenost, dobivanje na težini itd. Ukoliko primijetite zadebljanje vrata (gušu) ili neke od simptoma hipotireoze, javite se svome liječniku.

~

Autor: dr. Tihana Mazalin, Poliklinika Mazalin

Dr. Tihana Mazalin
Dr. Tihana Mazalin

Tihana Mazalin, dr. med., spec. ginekologije i porodništva 2011. godine utemeljila je Ginekologiju Mazalin. Uspješna ordinacija i zadovoljstvo velikog broja pacijentica dovele su 2018. godine do osnivanja Poliklinike Mazalin, a dr. Tihani Mazalin nekoliko godina uzastopno titulu jednog od najboljih liječnika u Hrvatskoj.