Štitnjača ili nešto drugo? Kako prepoznati trebamo li pomoć psihijatra?

Jedna od posljedica poremećaja rada štitnjače svakako je i depresija koja kod puno pacijentica uvelike utječe na smanjenje kvalitete života. No, prije uzimanja lijekova valja utvrditi je li riječ o kliničkoj depresiji ili samo potištenosti i bezvoljnosti koji mogu biti uzrokovani smanjenim radom štitne žlijezde. Kako hormoni utječu na dio mozga zadužen za regulaciju raspoloženja dobro je, prije uzimanja antidepresiva, napraviti kontrolu hormona.

Lijekovi bez sumnje mogu pomoći svima koji stvarno pate od depresije, no ukoliko je problem u štitnoj žlijezdi oni će tada samo liječiti posljedicu, a ne uzrok. Također, ne treba zaboraviti kako antidepresivi mogu imati nuspojave koje vam se neće dopasti: debljanje, smanjenje seksualne želje i nesanicu. Najbolje se, naravno, posavjetovati s liječnikom.

Kreirali smo mali vodič koji će vam pomoći saznati jeste li samo u nekoj “lošoj fazi” koja će proći ili bi bilo dobro zatražiti pomoć liječnika. Odgovorite li potvrdno na pitanja iz našeg vodiča, najbolje je potražiti savjet psihijatra ili psihologa.

Kada se obratiti za pomoć?

1. Imate li blage poteškoće koje traju duže vrijeme i ne prestaju nikakvim mjerama koje sami možete poduzeti:

– lošije raspoloženje

– bezvoljnost

– svadljivost

– ljubomora koja vas vodi u neprestane svađe s partnerom

– česta konzumacija alkohola

– prejedanje

– djelomična nesanica

– hiperaktivnost

– nefunkcioniranje u radnoj ili obiteljskoj sredini

– strahovi koji vas sputavaju u određenim aktivnostima

 

2. Imate li neke od ovih izraženih simptoma, zatražite pomoć odmah:

– misli o samoubojstvu

– misli kako vam je život ugrožen i kako vam netko želi zlo

– neobični doživljaji

– panični strahovi

– jaka nesanica

– konzumacija ilegalnih supstanci (droge)

– konzumacija alkohola zbog koje ste imali neprilike bilo koje vrste, a ne možete sami prestati piti

3. Ukoliko vam bliža okolina savjetuje da potražite pomoć. To se može odnositi na kolege s posla, prijatelje ili članove obitelji. Naime, postoje simptomi psihičkih poremećaja koje sami kod sebe ne prepoznajemo ili umanjujemo njihovu težinu.

4. Ukoliko imate česte tjelesne tegobe koje se stalno ponavljaju ili se javljaju nove tegobe, a nalazi su više, manje uredni. Postoje psihosomatske bolesti kod kojih osoba na životne probleme reagira tijelom, te je potrebna psihološka pomoć.

Koje su najčešće prepreke u traženju pomoći?

Inercija i tromost (čekat ću, proći će, pomoći ću si sam).

Strah od psihijatra i nelagoda jer se priča o vama.

Vlastite predrasude o traženju psihološke pomoći. Potražiti pomoć znači da sam slab, da „nisam normalan“, da sam lud, što će drugi misliti o meni…

Predrasude o psihijatriji kao struci. Npr. psihijatri su ludi, psihijatri nikome nisu pomogli, ako mi oni mogu pomoći, mogu i drugi…

Predrasude drugih o psihijatriji; uvjeravanje vama bliskih osoba da vam je dobro i da vam ne treba pomoć – da si možete i trebate pomoći sami.

A kako je stvarno u ordinaciji psihijatra?

Atmosfera: u ordinaciji je ugodna i prijateljska atmosfera.
Stručnost: netko je spreman, stručan i obrazovan slušati vas i razumjeti. Često je i to dovoljno kako bi se se odmah osjećali malo bolje.
Dijagnoza: kao i u ostalim granama medicine, postavlja se od strane stručne osobe i pomaže da se odredi pravi put liječenja.
Liječenje:  može biti psihoterapijsko (ima puno vrsta psihoterapije), a u svima se terapijska promjena događa u kontaktu terapeuta s klijentom, i / ili lijekovima koji će pomoći da se tegobe što brže smanje.

 

 

 

 

 

 

 

Kako upravljati vlastitim hormonima

Pretrage krvi – kako očitati nalaz

 

Anamarija Kronast

Novinarka i urednica s petnaest godina iskustva u vodećim hrvatskim print i online medijima.

WordPress Ads