O da, bolesti štitnjače itekako utječu na raspoloženje, što prvenstveno uključuje anksioznost, tjeskobu ili depresiju. Općenito, što je bolest štitnjače teža, to su jače promjene raspoloženja. Kod pretjeranog rada štitnjače odnosno stanja koje se naziva hipertireoza, simptomi raspoloženja mogu uključivati:
- anksioznost
- nervozu
- azdražljivost
Kod slabog rada štitnjače odnosno stanja koje se naziva hipotireoza, simptomi raspoloženja mogu uključivati:
- depresiju
- neuobičajen umor
No, idemo redom… Hipotireoza je stanje zbog kojeg se možemo osjećati tromo i uvelike pridonosi debljanju i promjenama raspoloženja. Stoga ne čudi što se može povezati s depresijom. Simptomi hipotireoze također mogu uključivati i tjeskobu. Zapravo, rezultati istraživanja objavljeni u lipnju 2018. u JAMA Psychiatry otkrili su da osobe hipotireozom imaju dvostruko veću vjerojatnost razviti anksiozne poremećaje u odnosu na one zdrave. Isto tako, čak 29,8 posto svih anksioznih poremećaja povezano je s autoimunim bolestima štitnjače.
Hipotireoza se javlja kada stanice u štitnjači ne mogu proizvesti dovoljno hormona štitnjače. A on je neophodan za održavanje energije tijela i njegovo pravilno funkcioniranje. Hipotireozu i anksioznost teško je razlikovati jer su njihovi simptomi u početku vrlo slični. “Kad mi dođe pacijent sa simptomima kao što su razdražljivost, stalna zabrinutost i napetost mišića, osim što ga liječim zbog tjeskobe, dajem mu i test štitnjače kako bi provjerili razinu hormona štitnjače i razriješili sumnju na hipertireozu ili hipotireozu”, kaže dr. Diane Solomon , psihijatrijska medicinska sestra u Portlandu, Oregon. “Ovo je osobito značano ukoliko se radi o ženi u kasnim tridesetima ili ranim četrdesetima.” Naime, žene ove dobi u razdoblju su koje se naziva perimenopauza, 5 do 10 godina prije početka menopauze. Neke žene mogu doživjeti promjenu u hormonima, a to može utjecati i na štitnjaču.
Hipotireoza može utjecati na žene (i muškarce) iz puno razloga. Oni mogu varirati od autoimunih bolesti kao što je Hashimotov tireoiditis, do uzimanja određenih lijekova poput litija, pa sve do previše ili premalo joda u tijelu.
Često je teško razdvojiti anksioznost ili napade panike od simptoma bolesti štitnjače i samog liječenja.
Što je anksioznost?
Anksioznost je normalna reakcija na stresnu situaciju. Pomaže nam da ostanemo budni tijekom važnog kratkoročnog događaja, kao što je PR. razgovor za posao ili sprječavanje malog djeteta da istrči na ulicu. No, kada se tjeskoba prečesto pojavljuje i postane svojevrsna navika, može postati problematična. “Većina osoba s anksioznošću nije ni svjesna da je ima, jer su tako navikli djelovati”, kaže dr. Solomon. Anksiozni poremećaji mogu uključivati generaliziranu anksioznost, panični poremećaj, socijalnu anksioznost i specifične fobije, kao što je nor. strah od letenja. “Ako vas tjeskoba sprječava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, to može ukazivati na anksiozni poremećaj”, kaže Solomon.
Anksioznost je vrlo česta kod hipotireoze, a može se pojaviti uz depresiju ili samostalno, Studija o istraživanju provedenom na 100 osoba s hipotireozom objavljena u izdanju Indijskog časopisa za endokrinologiju i metabolizam od srpnja i kolovoza 2016. pokazala je da je čak 63 posto ispitanika pokazalo određeni stupanj tjeskobe.
Što uzrokuje anksioznost kod hipotireoze?
Zašto osobe s hipotireozom imaju veću vjerojatnost da će razviti anksioznost? Jedna od teorija je da fizički problem poput hipotireoze može povećati tjeskobu. Simptomi hipotireoze uključuju lošu koncentraciju, smanjeno pamćenje i poteškoće u obavljanju dnevnih aktivnosti — a sve to može uzrokovati tjeskobu.
Neodgovarajuće liječenja hipotireoze također može pridonijeti tjeskobi. Levotiroksin je uobičajeni tretman za hipotireozu. No, ako je doza previsoka, može izravno dovesti do tjeskobe i uzrokovati simptome poput ubrzanog rada srca i drhtavice. A to može pogoršati tjeskobu. A ako se hipotireoza opće ne liječi, simptomi poput suhe kože, osjetljivosti na hladnoću, promuklog glasa i promjena raspoloženja i dalje će postojati. S vremenom, neliječena hipotireoza može uzrokovati probleme sa srcem poput slabog pulsa ili zatajenja srca, što može izazvati daljnju tjeskobu.
Anksioznost također može otežati liječenje hipotireoze ako zbog nje npr. zaboravite uzeti lijekove, ako uzrokuje probleme s odlaskom liječniku ili pridržavanje zdravog načina života.
Zanimljivo, čak i kod osoba koje se liječe od hipotireoze, tjeskoba se još uvijek može pojaviti. Studija objavljena u prosincu 2019. u International Journal of Environmental Research and Public Health otkrila je da unatoč liječenju levotiroksinom i ponovnom postizanju normalne funkcije štitnjače, žene kojima je dijagnosticirana hipotireoza imale su 13 posto veću prevalenciju anksioznosti u odnosu na one bez hipotireoze.
Simptomi tjeskobe na koje treba obratiti pozornost
Ako vam je dijagnosticirana hipotireoza, simptomi tjeskobe na koje treba obratiti pozornost uključuju:
- nesanica
- čest osjećaj da ste “na rubu”
- napetost mišića
- neprestanu zabrinutost
- ubrzan rad srca
- znojenje i drhtavicu
- promjene u apetitu
- teškoće u disanju
- promjene u metabolizmu
Kako upravljati njome i liječiti anksioznost?
Dobra vijest je da su i hipotireoza i anksioznost vrlo izlječivi. Dokazani načini upravljanja tjeskobom uključuju:
- rad s terapeutom
- redovita tjelovježba (osobito aerobna)
- izvođenje vježbi za um i tijelo kao što je yoga
- meditacija ili prakticiranje drugih tehnika svjesnosti
- uzimanje lijekova protiv hipotireoze i anksioznosti
Pripazite na svoje misli; samo ih promatrajte… Zatim se zapitajte: ‘Je li ova misao istinita? Je li pretjerano negativna?’” Nakon toga da se zapitajte: ‘Mogu li ovu misao zamijeniti nečim pozitivnijim?'”
U nekim slučajevima, liječenje hipotireoze potpuno ublažava anksioznost. Iako je to uglavnom kada se simptomi anksioznosti pojave iznenada kao rezultat preniske razine hormina štitnjače. Ali u mnogim slučajevima hipotireoza i anksioznost moraju se liječiti istovremeno, iako će liječenje jednog pomoći ublažiti drugo.
Imate li i hipotireozu i patite od anksioznost, svakako surađujte sa svojim liječnikom kako biste pratili oba stanja. Osobe s anksioznim ili paničnim poremećajem mogu zahtijevati češće laboratorijske (krvne) pretrage štitnjače, jer je donekle teško razlikovati disfunkciju štitnjače od zabrinutosti za mentalno zdravlje.
A budući da je naš um jednako važan kao i naše tijelo, surađujte sa svojim liječnikom i po pitanju liječenja tjeskobe. Bilo da se radi o radu s terapeutom, prakticiranju životnih navika kao što su svjesnost i yoga ili nekom vama odgovarajućom kombinacijom zdravih navika i praksi.
