Smatra se kako je depresija poremećaj povezan sa stresom, posebno ako je izloženost stresu kroničnog karaktera. Depresija se u mnogome preklapa s anksioznim poremećajima, kao i drugim medicinskim i psihijatrijskim poremećajima.
Predispozicija za razvoj depresije samo je djelomično genetska, no postoje niz negenetskih čimbenika (kao što je recimo stres) koji imaju važnu ulogu. Tako recimo istraživanja pokazuju kako djeca koja su odrastala u lošim uvjetima ili disfunkcionalnim obiteljima imaju veći rizik za razvoj depresije u odrasloj dobi, i to ne samo kod onih koji su imali genetsku predispoziciju. Uloga stresa i njegove posljedice na psihološko i tjelesno zdravlje predstavljaju jedan od najvećih izazova 21. stoljeća.
Naš odgovor na stres određen je nizom različitih čimbenika kao što su naše crte ličnosti, strategije nošenja sa stresom, naša genetska podloga, specifičnosti hormonalnog sustava, ali isto tako naši životni uvjeti, biološka dob, socioekonomski uvjeti, uvjeti u kojima smo odrastali (ruralna ili urbana okolina).
Stres može utjecati i na naš fizički izgled mobilizacijom masnog tkiva. Naime, kronični stres dovodi do povećanja abdominalnog masnog tkiva. Navedeno je često pridruženo kod depresivnog poremećaja.
Psihološki stresori su vrlo snažni okidači našeg fiziološkog odgovora na stres. Zajednička neurološka disregulacija otežava prepoznavanje depresije. Utjecaj stresa i negenetskih čimbenika u interakciji s genima povećava vulnerabilnost na depresivni poremećaj.
Mnoge osobe nisu naviknute prepoznati ili govoriti o psihičkim smetnjama, kao niti o vlastitim emocijama.
Kronični stres
Kroničan stres narušava i imuni odgovor našeg organizma djelujući na upalni odgovor. Zbog toga je depresija često povezana s različitim tjelesnim simptomima. Također, to je i razlog zbog čega nije uvijek jednostavno prepoznati depresiju. Mnoge osobe nisu naviknute prepoznati ili govoriti o psihičkim smetnjama, kao niti o vlastitim emocijama. Neki se toga srame što je razlog zbog čega teže možemo dobiti potpuni uvid u pravo stanje određene osobe, a dijagnosticiranje same depresije može potrajati.
Možemo zaključiti kako je uloga stresa iznimno važna za sve aspekte zdravlja i svakodnevnog funkcioniranja, posebno kada se radi o kroničnom stresu koji iscrpljuje naše tjelesne i mentalne kapacitete, dovodeći do značajnih oštećenja u svim područjima, uz niz komplikacija koji mogu dovesti do tjelesnih i psihičkih poremećaja i bolesti.
Autorica: doc. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije, psihoterapeutkinja
