Svi znamo da je menopauza prirodni biološki događaj, a ne bolest. S druge strane, sa sobom nosi neke od simptoma koji se često vezuju uz bolesti, pa za neke žene fizički i emocionalni simptomi mogu biti teški. Menopauza uključuje hormonalne promjene u tijelu koje mogu izazvati fizičke simptome.
U Hrvatskoj žene u prosjeku ulaze u menopauzu oko 50-te godine života.
Jajnici prestaju proizvoditi ženske spolne hormone (estrogen i progesteron), a razine estrogena tijekom vremena opadaju. Iako je uvijek riječ o individualnim slučajevima, medicinska literatura opisuje kako taj pad može uzrokovati navale vrućine, noćno znojenje i promjene raspoloženja. Nažalost, za početak menopauze ne možemo se unaprijed pripremiti. U posljednjih 20-30 godina brojna istraživanja neosporno su dokazala kako hormonsko nadomjesno liječenje znatno smanjuje rizik od brojnih bolesti, pa i onih zloćudnih.
Simptomi i bolesti koji se uspješno liječe odnosno sprječavaju nadomjestkom hormona jajnika brojni su: valovi vrućine, noćna znojenja, nesanica, lupanje srca, glavobolje, promjene ponašanja, osjetljivost, depresija, umor, gubitak koncentracije, slaba memorija, smetnje motorike, suhoća rodnice, bolni snošaji, poremećaji mokrenja, gubitak libida, suha i tanka koža, suha kosa, bolovi u zglobovima, osteoporoza.
Početak menopauze
Početak menopauze može se utvrditi samo retrogradno. Računa se 12 mjeseci nakon posljednje menstruacije. Dob žene u kojoj nastupa menopauza već je stoljećima stabilna i ne ovisi o poboljšanju životnih uvjeta. U Hrvatskoj žene u prosjeku ulaze u menopauzu oko 50-te godine života (51,2 godine).
Ako ste ovisnica o slatkom, čokoladne deserte zamijenite onima s manje masti i šećera kao što su zaleđeni jogurt, sorbet, lagani sladoledi…
No, dob menopauze genski je određena. Ne ovisi o socioekonomskom statusu, rasi, naobrazbi, visini, težini, ni o dobi prve menstruacije. Povezana je s pušenjem i u žena koje puše nastupa 2 godine ranije. Što je, realno, stvarno odličan razlog za prestanak pušenja.
Druga vrsta menopauze, poznata je kao “kirurška menopauza”. Pojavljuje se ako su oba jajnika uklonjena zbog medicinskih razloga. Ovo može biti učinjeno za vrijeme histerektomije odnosno odstranjenja maternice. Tu, dakako, fiziološka dob nije važna. No žene osjećaju iste tegobe kao i u biološkoj menopauzi.
Rana menopauza
Rana menopauza (menopausis praecox) nastupa prije 40-te godine života. Povezana je s genskim naslijeđem i autoimunim promjenama. Često je i posljedica raznih nužnih medicinskih intervencija. Neke od njih su: kirurško odstranjenje jajnika, zračenje kao dio liječenja kod zloćudnih bolesti, prekid funkcije jajnika različitim lijekovima… Učestalost joj je oko 2 – 4%.
Posljedice menopauze
Kao kasne posljedice pojavljuju se bolesti srca i krvnih žila, osteoporoza, slabiji vid i sluh. Izrazito je važno istaknuti da se sve navedene tegobe mogu spriječiti ili znatno ublažiti suvremenim hormonskim nadomjesnim liječenjem. Ovo vrijedi samo kod žena koje nemaju kontraindikacije za takav način liječenja.
Iako je menopauza najnormalniji biološki proces, postanu li simptomi nepodnošljivi, ipak treba potražiti pomoć liječnika.
Nedostatak estrogena povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. A zbog smanjenja mineralne gustoće kostiju, u ovoj fazi života postat ćete nešto “krhkiji”. Želite li sačuvati zdravlje, ali i formu, zaboravite na opravdanja poput “nikad nisam kod kuće, pa se zato loše hranim”. Ponuda svježeg voća i povrća u supermarketima je danas veća nego ikad. Usto, dostupne su i već pripremljene salate, narezane voćke, smoothieji… U restoranima, pak, umjesto tjestenine odaberite salatu bogatu tamnim lisnatim povrćem. Pune su željeza koje čuva kosti. Ili pojedite gustu juhu prije glavnog jela, vlakna i voda će vas brže zasititi.
Ako ste ovisnica o slatkom, čokoladne deserte zamijenite onima s manje masti i šećera kao što su zaleđeni jogurt, sorbet, lagani sladoledi…
Problemi sa znojenjem i spavanjem
U menopauzi se čak 75 posto žena žali na iritantno prekomjereno znojenje. Znojenje može obuhvatiti cijelo tijelo, ali se češće javlja na licu vratu i grudima. Ponekad se javlja vrlo intenzivno i na tabanima. Samo po sebi nije razlog za posjet liječniku, osim ako utječe na svakodnevne aktivnosti. Osobito se ovo odnosi na poremećaj spavanja.
Poremećen san uzok je kroničnog umora. Posebno ako se znojenje javlja više puta i takvog je intenziteta da se tijekom noći morate nekoliko puta presvući. Osoba s manjkom kvalitetnog sna iz noći u noć postaje kronično umorna. Žali se na slabiju koncentraciju tijekom dana, manjak energije, nervozu i bezvoljnost. Radni učinak takve osobe je manji, a povećava se i mogućnost konflikta u obitelji.
Tegobe su najintenzivnije u prvih nekoliko godina nakon menopauze. S vremenom tegobe spontano prestaju, u većine traju 1-2 godine.
U trećine žena tegobe su akutne, ozbiljno im remete kvalitetu života, pa traže liječničku pomoć. Reakcija na hormonsko liječenje je odlična, valovi vrućine često potpuno nestanu prije završetka prvog ciklusa liječenja, a liječenje treba provoditi 2-3 godine. Nestankom vazomotornih tegoba nestaju ili se znatno smanjuju psihološke smetnje, uključujući umor, tjeskobu ili depresiju.
Psihološke posljedice
Oko menopauze javlja se emocionalna labilnost. Neke psihološke tegobe češće su u toj dobi: poteškoće koncentracije, neodlučnost, zaboravljivost, promjene raspoloženja, razdražljivost, agresivnosot, osjećaj osamljenosti, neželjenosti, introvertnost, strah, tjeskoba i depresija. One su reakcija na stres uzrokovan vazomotornim tegobama, a i na spoznaju o menopauzi i starenju. Psihološke tegobe objašnjavaju se “domino-efektom”. Estrogeni imaju izravno poticajni učinak na središnji živčani sustav, pa se hormonskim nadomjesnim liječenjem u većine žena postiže znatno poboljšanje.
Ljepota i nakon menopauze
Potpuni gubitak menstruacije i relativno brz pad estrogena pogoršavaju izgled kože jer se potpuno mijenja njezin metabolizam. Pada razina vlastito proizvedenog hijaluronata. Slabi stvaranje kolagenih i elastičnih vlakana, ne veže se voda u dovoljnoj količini, slabi stvaranje prirodnih lipida u koži…. Osim toga, samo rijetke sretnice nemaju problema s probavom, što je glavni put obnove i detoksikacije organizma – pa i kože. Bezbroj je pripravaka koji obećavaju obnovu kože, no niti jedan neće djelovati ako kožu ne obnovimo „iznutra“.
Evo što vam je činiti:
Potrebno je piti dosta vode: ne 2-3 čaše dnevno već 2-3 litre dnevno jer se koža hidrira iznutra. Prirodni sokovi i juhe su dobrodošli, no kava i jaki čajevi su diuretici.
Svakako radite peelinge: skidanje sloja mrtvih stanica poželjno je jer se koža sporije ljušti i obnavlja. Ne postoji tako osjetljiva koža da joj peeling u toj dobi ne bi odgovarao. Može biti samo loše odabran peeling ili pak, imate problema s gastrotraktom, pa se koža jače zacrveni.
Vlažna koža: bilo koji kozmetski pripravak stavljajte na vlažnu kožu, bolje se upija.
Oslonite se na prirodu: birajte pripravke s prirodnim uljima jer će ona uistinu obnavljati lipidni sloj. Mineralna ulja ostaju na površini kože i zatvaraju pore. Po mogućnosti, masnije kreme ili one s eteričnim uljima koristite navečer jer mogu biti fotosenzibilizatori.
I još…
Hidratacija: Preparati za hidrataciju idealni su tijekom dana. No, oni u stvari lagano vlaže površinski dio kože, što je posve u redu jer se time gubi površinska suhoća. Ali ne zaboravite i noćne kreme, jer se koža potpuno drukčije ponaša noću.
Obavezno koristite preparate za zaštitu od sunca: to je svakako trebalo učiniti i ranije jer se posljedice pretjeranog sunčanja vide i dvadesetak godina kasnije. No, ako već niste, počnite sada. Zasigurno vam niti u šezdesetima i sedamdesetima neće biti svejedno kako vam koža izgleda.
Razmislite što i kako jedete: umjesto brzih redukcijskih dijeta ili gladovanja odaberite drugačiji način prehrane. Konzultirajte nutricioniste i slušajte svoje tijelo. Samo vitaminski i mineralni nadomjesci nisu dovoljni.
Fizička aktivnost je neophodna: jedino tako možete održati normalnu cirkulaciju i limfnu drenažu u čitavoj koži. Bolje je i umjerena fizička aktivnost svaki dan, nego intenzivna 2 x tjedno.
Priuštite si masažu: odlična je za poticanje cirkulacije i limfne drenaže.
