“Danas sam depresivna“, ili „Ovo me baca u depresiju“, pa „Zašto si tako depresivna?“ … Nema žene koja u nekom trenutku života nije rekla ili doživjela nešto slično. U godinama pandemije, od kojih je prva upravo iza nas, a druga je započela, ovo su postale uobičajene poštapalice.
Ipak, ovi izrazi u svakodnevnom životu potaknuti svakodnevnim situacijama nisu ono što se medicinski i klinički naziva depresija.
Neki životni događaji u životu žene mogu biti okidač za razvoj depresije.
Postoji li „ženska“ i „muška“ depresija?
Depresija je bolest koja uzrokuje ozbiljne poremećaje u sferi osjećaja, razmišljanja i svakodnevnog funkcioniranja kao što su spavanje, jedenje, rad i drugo. Depresija ne prolazi sama od sebe kada se promijene vanjske okolnosti. Depresiju je potrebno liječiti. A to je dalje u domeni psihijatra.
No, ima li depresija spolna obilježja? Ima li „ženske“ i „muške“ depresije? Općenito govoreći, ne. Depresija je depresija. Modeli liječenja isti su kod oba spola.
Ali, neki životni događaji u životu žene mogu biti okidač za razvoj depresije. To su trudnoća, rođenje djeteta, bolne faze menstruacijskog ciklusa, menopauza…
Životni događaji kao okidač za razvoj
U ovom kontekstu govorimo o perinatalnoj (tijekom trudnoće) i poslijeporođajnoj (po rođenju djeteta) depresiji, o premenstrualnom disforičkom sindromu (što nije isto kao blaga, uvjetno rečeno inačica, „PMS“, premenstrualni sindrom) i o perimenopauzalnoj depresiji.
Sve navedeno je u stručnoj literaturi dobro poznato i objašnjeno. Za širu populaciju važno je znati da neke promjene raspoloženja, neke „crne“ misli, pospanost i dugotrajniji umor, poremećaji hranjenja i slično kod trudnice ili novopečene majke, kod žene najčešće sredinom menstruacijskog ciklusa ili pred menstruaciju, kod žene perimenopauzalne dobi… nisu uvijek njezin hir, nešto što će „je pustiti“ samo od sebe. To nisu trenuci ili periodi kada je treba pustiti samu, „da se smiri“ i slično.
Neke žene inače više vole samoću, pa i ovakve periode prolaze same. No i one, a pogotovo one društvenije, trebaju potražiti pomoć kada primijete ili osjete da se ipak događa nešto neuobičajeno, nešto što ne prolazi kao inače, nešto zbog čega su ipak zabrinute. Nekada će te promjene prije uočiti okolina, nekada žena sama.
Vapaji za pomoć žene u nekom od navedenih stanja trebaju se ozbiljno shvatiti i treba na vrijeme potražiti stručnu pomoć. U suprotnom mogu nastati ozbiljne posljedice, a kao najcrnji scenarij zanemarivanja i ignoriranja problema i letalni ishod.
Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa. / Schopenhauer
prim.dr.sc. Vesna Stepanić dr. med., spec. ginekologije i opstetricije, subspec. ginekološke onkologije
To nisam ja – to je moja Štitnjača!
