Iako uglavnom u suncu uživamo, može nam uzrokovati brojne probleme. Neki se vide odmah, a drugi se manifestiraju tek nakon niza godina izlaganja suncu. Akutne komplikacija prekomjernog izlaganja suncu su crvenilo kože, opekotine, solarni dermatitis i sunčanica, a dugotrajne posljedice su tumori kože ili prijevremeno starenje kože.
Sunce je najjače od 10 do 16 sati i u tom ga razdoblju trebate izbjegavati.
Sunce i sunčanica
Sunčanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi – odnosno utjecaju sunčeve topline. Simptomi sunčanice najčešće su suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolja, vrtoglavica, nemir, smušenost te je vidljivo crvenilo lica. Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje koje može završiti dugotrajnom nesvjesticom, a na kraju i komom ili smrću. Osobu za koju sumnjate da pati od sunčanice odmah smjestite u hladovinu, u poluležeći položaj i raskomotite joj odjeću. U slučaju nesvjestice osobu polegnite na bok te pozovite hitnu pomoć. Trebate imate na umu da je incidencija malignih oboljenja kože, posebno malignog melanoma u porastu posljednih godina, stoga izuzetni oprez!
Štitnjača i sunce – zaštita kože je ključna!
Alergije na sunce
Riječ je o osipu poznatom kao solarni dermatitis, a karakterizira ga jak svrbež. Javlja se nakon prvog izlaganja na jačem suncu, i to najčešće na koži koja je otkrivena dekolteom i na ramenima. U rijetkim slučajevima nastaju otoci po koži nakon izlaganja suncu. No, radi se o tzv. solarnoj utrikariji, što je rijetka bolest. Potrebno je izbjeći izlaganje suncu, te koristiti protualergijska sredstva ukoliko dođe do pojave dermatitisa. Terapija u tom slučaju bila bi Afloderm (krema, mast), Beloderm (mast, krema), Belodin tbl., Floceta gel.
Kako se zaštititi od sunca?
Osim što biste ga trebali izbjegavati u razdoblju od 10 do 16 sati, obavezno koristite i zaštitne faktore od 25 ili 30 nadalje ako ste svijetle puti, a ako ste tamne puti, faktore 15 do 30. Upotreba zaštitnih faktora manja od 15 ne preporučuje se nikome. Prije sunca moramo se namazati pola sata ranije te svakih dva do tri sata ponovo, osobito odmah nakon kupanja, tuširanja ili brisanja, jer se zaštitni faktor skida s kože (osim novijih vodootpornih) i time se gubi zaštita. Neizostavno je spomenuti kako sunce prodire kroz staklo, tako da dok se primjerice vozimo u autu nismo zaštićeni od njegova djelovanja. Prodire i kroz oblake i vodu pa je najbolje konstantno biti zaštićen, a prve bi se dane odmora suncu trebalo izlagati samo u kasnim popodnevnim satima.
Akutne komplikacija prekomjernog izlaganja suncu su crvenilo kože, opekotine, solarni dermatitis i sunčanica, a dugotrajne posljedice su tumori kože ili prijevremeno starenje kože.
Vitamini za zdraviju kožu
Koža treba oko sedam dana da bi nastao zaštitni tamni ten, a kao dodatna zaštitna mjera preporučuje se piti beta karoten, selen, vitamine C i E, zeleni čaj, silimarin, cink. Navedene tvari smanjuju mogućnost nastanka upale tj. crvenila kože te nas štite od štetnih tvari koje pojačano nastaju tijekom izlaganju suncu uz brojne druge pozitivne efekte.
Zaštitni faktor
Zaštitni faktor označava vrijeme koje možemo provesti na suncu, a da ne izgorimo – ako čovjek može biti na suncu pet minuta, a da ne pocrveni, to znači da sa zaštitnim faktorom 15 može biti na suncu 75 minuta da ne izgori, no bolje je ne ostajati do kraja. Također, treba napomenuti kako zaštitni faktori ne spriječavaju da potamnimo te da je nakon izlaganja suncu potrebna odgovarajuća njega kože, jer se gubi tekućina, pa kožu treba mazati losionom koji po mogućnosti ima aloa vera gel, vitamine C i E ili zeleni čaj.
Adio, sunčanica!
Sunčanicu možete izbjeći ukoliko koristite dobru zaštitu za glavu. Nabavite prozračni slamnati šešir širokog oboda koji će vas štititi od direktnog utjecaja sunca. Ukoliko na suncu boravite duže vremena (na primjer za vrijeme poljskih radova ili na jedrilici) redovito rashlađujete kosu, glavu i potiljak vodom.
Pijte puno hladne tekućine kako biste rashladili tijelo iznutra – i odmarajte se dovoljno.
Bitno je popiti bar tri litre tekućine dnevno, uz odgovarajući unos soli. Međutim, potreban je poseban oprez kod srčanih i bubrežnih bolesnika, kako ne bi došlo do prekomjernog nakupljanja tekućine u tijelu, stoga treba piti umjerenije količine uz posebnu redukciju unosa soli u tijelo. Znojenjem gubimo vodu i sol, stoga ih je potrebno nadoknaditi. Najbolje je boraviti u prostorijama na sobnoj temperaturi od 24 stupnja.
Autor: dr. Ivana Rosenzwieg Jukić dr.med., Klinika za unutarnje bolesti, KBC Split
Vrti mi se u glavi! Zašto dolazi do vrtoglavice?
Dr. Nevia Delalle: Dobroćudne i zloćudne promjene na koži
