Bubrezi su parni organi veličine šake, težine oko 150 grama kod odrasle osobe, koji su smješteni izapotrbušnično u trbušnoj šupljini, zaštićeni rebrima.
Bubrezi obavljaju višestruke funkcije u ljudskom organizmu:
- stvaraju urin
- pročišćuju krv, čime odstranjuju višak tekućine i štetne tvari iz krvotoka
- reguliraju ravnotežu natrija i kalija u organizmu
- sudjeluju u regulaciji krvnog tlaka
- proizvode ADH (antidiuretski hormon ili vazopresin) koji sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka
- reguliraju kiselost tjelesnih tekućina
Što je pretilost?
Pretilost se definira kao nenormalno ili prekomjerno nakupljanje masnog tkiva koje može štetiti zdravlju. Procjena je da je u svijetu više od 600 milijuna ljudi pretilo, a da povišenu tjelesnu težinu ima gotovo trećina stanovnika svijeta. Smatra se da će do 2025. godine u svijetu biti pretilo 18 % muškaraca i više od 21% žena, a izrazito pretilo 6 % muškaraca i 9 % žena.
Posljedica ovakvog stanja je i niz povezanih bolesti:
kardiovaskularne bolesti,
šećerna bolest,
povišen kolesterol i trigliceridi,
opstrukcijske apneje za vrijeme spavanja,
bolesti žuči,
bolesti zglobova,
više različitih sijela raka,
psihički problemi i smanjenje kvalitete života pretilih ljudi.
ITM – indeks tjelesne mase
Mjera kojom se mjeri pretilost je indeks tjelesne mase (ITM). To je jednostavan indeks kojim se uspoređuje tjelesna masa i visina, a računa se tako da se težina u kilogramima podijeli kvadratom visine u metrima (kg/m2). Za odrasle osobe kažemo da su pretili ako im je ITM veći ili jednak 30.
Kako pretilost utječe na funkciju bubrega?
Pretilost utječe na funkciju bubrega na sljedeći način: pretilost uzrokuje povišeni krvni tlak i šećernu bolest, što dovodi do oštećenja bubrega različitim mehanizmima (povećanim protokom krvi kroz bubrege, povišenom filtracijom bubrega i posljedičnim oštećenjem bubrega, oštećenjem stijenki krvnih žila koje nastaju kao posljedica šećerne bolesti).
Centralni i glutealni tip debljine
Postoje dva tipa debljine: centralni tip koji karakterizira nakupljanje masnog tkiva u gornjem dijelu tijela, oko trbuha, i taj je tip češći u muškaraca. Drugi, glutealni tip, karakterističan je za žene, kod kojih se masno tkivo nakuplja na bokovima, bedrima i stražnjici.
Prema današnjim spoznajama, opasniji je centralni tip jer je povezan s nakupljanjem visceralnog masnog tkiva koje utječe na metaboličke procese i razvoj ateroskleroze, čime se povećava rizik za kardiovaskularne bolesti, hipertenziju i šećernu bolest tipa 2.
Viša učestalost bubrežnih bolesti primijećena je među stanovništvom afričkih, hispanskih i azijskih zemalja te populacija Aboridžina i Indijanaca.
Pravilna prehrana i pojačane fizičke aktivnosti
Dobra je okolnost da se pretilost može uspješno spriječiti pravilnom prehranom i pojačavanjem fizičke aktivnosti (više svakodnevnog kretanja, svakodnevno vježbanje, odlazak na posao biciklom ili pješice). Unatoč tome, mnogo se ljudi ne pridržava ovih preporuka, pa se posljedice debljine osjete i u funkciji bubrega.
Nekoliko se pravila trebamo pridržavati da bi nam bubrezi ostali zdravi:
– redovito kontrolirati krvni tlak
– redovito kontrolirati šećer u krvi
– redovito kontrolirati tjelesnu težinu
– jesti zdravu hranu, paziti na unos kalorija
– paziti na pravilan unos tekućine
– redovito vježbati
– prestati pušiti duhan
– izbjegavati nepotrebno uzimanje lijekova
– redovito kontrolirati funkciju bubrega, posebice ukoliko bolujemo od kroničnih bolesti ili u obitelji imamo članove koji imaju bolest bubrega.
Prim.dr.sc. Jozo Jelčić: Društvene mreže i debljina
Debljina više nije samo estetski problem
Debljina i prejedanje – emocionalna pozadina debljanja
Ovisnost o hrani – kompulzivno prejedanje
