Izuzmemo li virus Covid-19, uskoro će prema najnovijim statistikama, svaki drugi čovjek umirati od posljedica koronarnih bolesti. Crne brojke upozoravaju i na sve veći broj žrtava raka pluća, depresije, moždanog udara… Čak su i neke vrste gripa i viroza danas smrtonosne. Liječnici opće prakse bilježe sve više pacijenata s raznim alergijama, nizom psihosomatskih bolesti, glavoboljama, nervozom, nesanicom…
Očito, pritisnut silovitim tehnološkim razvojem, u kojem trka za materijalnim dobrima postaje dominantna želja i nerijetko jedini životni cilj, čovjek je počeo zapostavljati potrebu za održavanjem osobnog zdravlja (fizičkog i mentalnog podjednako). Postaje tako sve više otuđen od svoje iskonske prirodne suštine. A nemilosrdnom žrvnju tempa svakodnevice posebno je izložena suvremena zaposlena žena u stalnom raskoraku između poslovnih i obiteljskih obveza.
Tek će poštivanje temeljnih pravila urednog života ili jogijskih moralno-etičkih principa rezultirati skladnim odnosima s okolinom.
Naš organizam nije stvoren za neprekidnu jurnjavu, on želi ostati zdrav
Američki psihijatar dr. James K. Johnson jednostavno je to objasnio:
“Poslovni čovjek danas nerijetko previše radi. Pretjerano se nervira, premalo spava, loše jede, katkada još pije i puši. Dani mu prolaze u brigama i neprekidnim stresovima. Novac što ga zaradi i karijera koju ostvari, besmisleni su u usporedbi s katastrofalnim posljedicama koje takav život može imati po njegovo zdravlje, osobno zadovoljstvo i obiteljsku sreću.”
Jogiji bi rekli: Zdrav čovjekov organizam nije stvoren da živi paklenim tempom kakvim mnogo poslovni ljudi danas žive. Njegov živčani sustav nije u stanju podnositi neprekidne stresove bez pravog počinka. Njegova probava ne može beskrajno neutralizirati otrove iz zagađene hrane koju konzumira. Obrambeni sustavi polako mu slabe prepuštajući tijelo bolestima; fizičkim i duhovnim podjednako.
Što učiniti i ostati zdrav?
U dinamičnom životu ne može se, reći ćete, isključiti telefon koji neprekidno zvoni. Ne možete promijeniti nervoznog šefa. Ne možete skratiti radni dan, izbjeći neugodne stranke, otkloniti unaprijed sve stresne situacije, brige i probleme. I još, poslije svega, biti zdrav, dobro raspoložen bračni drug, muž, supruga, savjesna majka i domaćica…
Kad svojim prijateljima, poslovnim ljudima koji dvadeset sati dnevno osjećaju da su “na rubu živčanog sloma”, kažem kako je rješenje njihove predinfarktne situacije prihvaćanje života u duhu joge, najčešće to odbijaju. Smatraju kako prihvatiti jogu znači obrijati glavu, preko noći postati vegetarijanac, utonuti u beskrajne svakodnevne meditacije i (što je “najgore!) prekinuti sa seksom. Koje li zablude! Joga, naime, nije nikakva ekstravagantna disciplina, nikakvo dubiozno iscjeliteljstvo, niti alternativa. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) službeno je već odavno priznaje kao jedan od znanstveno verificiranih zdravstvenih i terapijskih sustava.
Joga se ne vježba, joga se živi
U želji da očuvaju zdravlje, danas se mnogi poslovni ljudi okreću jogi uglavnom kao sustavu vježbi i tehnika meditacije. I ne razmišljaju pritom o ostalim njezinim aspektima. Primjerice, pravilnoj prehrani, disanju, zdravim navikama ili posebnom moralnim i etičkim postulatima na kojima insistiraju klasici joge. No, to je pogrešno rezoniranje. Prihvatite li jogu tek kao sustav malo suptilnije gimnastike kojem su dodane vježbe meditacije, upadate u zamku. I ona će sasvim sigurno prije ili kasnije rezultirati razočarenjima. Kao kad bismo, recimo, čir na želucu liječili tabletama i istovremeno jeli paprena jela i neprekidno vodili stresan život s puno živciranja.
Kažu mnogi eksperti joge kako „Jogu treba živjeti“. To, istina, zvuči kao fraza, ali daleko je od toga. Evo nekoliko konkretna primjera…
Pretpostavimo da jogom želite riješiti problem nesanice, a on po nekim statistikama muči barem 48 posto poslovnih ljudi. Bez obzira na pravilan izbor asana, pa čak i na redovite seanse meditacije, uspjeh će izostati ukoliko je izvor problema u nesređenim međuljudskim odnosima u koje zapadate zbog svoje nagle naravi, netolerancije i sl. Tek poštivanje temeljnih pravila urednog života ili jogijskih moralno-etičkih principa rezultirat će skladnim odnosima s okolinom. I time će se definitivno riješiti i problem anksioznosti koja je možda glavni razlog nesanice.
Unutrašnja i vanjska čistoća tijela
Katkada je neki banalni problem probavnih tegoba nemoguće sanirati tek vježbama (pa čak ni promjenom načina prehrane) ukoliko se neko vrijeme ili trajno ne prakticiraju neke tehnike održavanja stalne savršene unutrašnje i vanjske čistoće tijela. Pa tako i čistoće probavnog sustava. A da ne govorimo kako je u takvim slučajevima meditacija često neizostavna.
Kronična iscrpljenost ili prenadraženost neće se moći eliminirati asanama niti povećanim dozama spavanja i odmora (a najmanje povećanim dozama sedativa) u slučajevima kada se istovremeno tijelo iscrpljuje prekomjernom svakodnevnom jurnjavom, stresovima. Ili pak nekontroliranim rasipanjem seksualne energije čime se ozbiljno može narušiti energetska ravnoteža organizma. Tek poštivanje zakonitosti jogijskog života, umjerenosti i smirenja, te zdrav i pravilan odnos prema drugim ljudima, može riješiti problem.
A da ne govorimo koliko je za jednog poslovnog čovjeka nužno usvojiti jedan zdrav princip kojeg u uvodu nismo spomenuli. On, naime, zahtijeva posebnu eksplikaciju. To je princip SAMTOSHE ili mirnog i ravnodušnog prihvaćanja svega što nam život donese. Bez očajavanja, brige i tjeskobe, ali i bez pretjeranih izljeva radosti, euforije i slavlja.
No, o tome nekom drugom prilikom…
Izvor: Medical Yoga Centar Zagreb (www.medical-yoga.com)
To nisam ja – to je moja Štitnjača!
