Postavljanje dijagnoze sindroma kroničnog umora sastoji se od pregleda kod liječnika, uzimanja povijesti bolesti (anamneze) te isključenje drugih mogućih dijagnoza. Simptomi koje osjećate trebali bi biti nešto što se pojavilo relativno nedavno i ono što prije niste osjećali. Ujedno, trebala bi biti zapažena i značajno smanjena funkcija u svakodnevnom životu i svemu što tijekom dana obavljate.
Uzimanje povijesti bolesti odnosi se na vas kao bolesnika, ali i na vašu obitelj. U klinički pregled ubrajaju se fizički i psihički status te na kraju laboratorijske pretrage krvi i urina.
Ukoliko je prisutan dugotrajan umor i ne osjećate se bolje, bilo bi dobro posjetiti liječnika.
Bitna pitanja koja će vam postaviti liječnik:
- Što možete raditi sada u usporedbi s onim što ste ranije mogli učiniti, a odnosi se na posao i na svakodnevnicu?
- Koliko dugo traju vaše tegobe?
- Jeste li bolje nakon spavanja i odmora?
- Što pogoršava, a što olakšava te tegobe?
- Što se događa kada pokušate raditi aktivnosti koje su vam sada teške?
- Jeste li sposobni razmišljati i pamtiti kao i prije nego što ste postali bolesni?
- Koji vas simptomi sprječavaju da raditi i živite kao prije?
Ukoliko je moguće bilo bi dobro pisati dnevnik aktivnosti jer bi on liječniku pomogao kod uzimanja anamneze. Liječnik obiteljske medicine može vas uputiti kod specijalista iz drugih područja poput neurologa, reumatologa ili stručnjaka za spavanje, kako bi provjerili postoje li druga stanja koja mogu uzrokovati slične simptome. Ovi specijalisti također mogu pronaći i neke druge moguće bolesti koje bi se mogle liječiti. Naime, i uz neke druge bolesti moguće je imati sindrom korničnog umora. A među njima, na samom vrhu popisa su, naravno, bolesti štitnjače. Stoga liječenje tih drugih mogućih bolesti može pomoći da se osjećate bolje i smanjite kronični umor.
Kada posjetiti liječnika u slučaju kroničnog umora?
Ukoliko je prisutan dugotrajan umor i ne osjećate se bolje, bilo bi dobro posjetiti liječnika. Liječnik obiteljske medicine odgovoran je za početak obrade i praćenje bolesti, a može obaviti i neke početne preglede kako bi utvrdio patite li od sindroma kroničnog umora. Zatim će vas uputiti u specijalističku zdravstvenu službu ili usmjeriti prema liječnicima specijalnih bolnica za obavljanje pretraga. Također će vam po potrebi otvoriti i bolovanje.
Uloga specijalističke zdravstvene službe
Specijalistička zdravstvena služba može pomoći u obradi kako bi se isključila druga popratna ili slična bolest ili potvrdila dijagnoza sindroma kroničnog umora. Također može pridonijeti sveobuhvatnim procjenama i uspostavljanju realnih ciljeva rehabilitacije, a koji se procjenjuju za svakog pacijenta ponaosob. U okviru ambulantnih aktivnosti (dnevna bolnica) možete dobiti pomoć u planiranju aktivnosti i provođenju rehabilitacije.
Specijalistička zdravstvena služba će napraviti obradu i za druge dijagnoze koje istovremeno mogu biti povezane sa sindromom kroničnog umora, a kako bi se spriječila pogrešna dijagnoza i osiguralo pravilno liječenje.
