Noćne more i noćni strahovi uznemirujući su snovi koji smanjuju kvalitetu sna i ometaju normalno dnevno funkcioniranje.
Neugodni snovi nazivaju se i parasomnije. Većina ljudi doživjela je poneku parasomniju bilo u djetinjstvu ili u odrasloj dobi. Međutim noćne more puno su poznatije od noćnih strahova, zato što se onih prvih dobro sjećamo, a ovih drugih najčešće ne. I more i strahovi uključuju uznemirujuće vizualne prizore u snu. No, strahovi ne izazivaju potpuno buđenje i događaju se bliže početku spavanja, dok nas noćne more u pravilu razbuđuju i pogađaju nas potkraj spavanja, pred jutro.
Ljudi koji boluju od depresije, anksioznosti ili stresnog poremećaja u većoj su opasnosti od pojave noćnih strahova.
Što su noćne more?
Noćne more čine se vrlo realističnima i uključuju emocije kao što su tjeskoba, strah ili užas. Rjeđe ih izazivaju srdžba, gađenje ili stid. Radnja ili sadržaj noćne more uglavnom podrazumijevaju neku opasnost po sanjača ili naprosto odiše depresivnim ozračjem. Sanjač je odmah nakon buđenja obično u stanju prisjetiti se detalja sna, zbog čega ga dugo prate strah ili tjeskoba.
Događaju se gotovo isključivo tijekom REM faze spavanja (od engl. Rapid Eye Movement = brzi pokreti očiju), u koju periodično ulazimo tijekom noći, otprilike svakih 90 do 110 minuta. To znači da se i more mogu događati bilo kada tijekom noći. No, budući da su REM faze sve intenzivnije i duže kako noć odmiče, tako se i more javljaju pretežno potkraj spavanja. Ako je noćnu moru izazvala trauma, može se javiti i u ranijim fazama spavanja, kada radnja sna odražava proživljene traumatične događaje.
Ovaj je poremećaj prilično čest i pogađa ljude u bilo kojoj dobi, ali u većini slučajeva počinje prije šestog rođendana. Tri četvrtine djece može se prisjetiti barem jedne noćne more, a događaju se jednako dječacima i djevojčicama. Najvišu stopu noćnih mora imaju djeca do desetog rođendana, nakon čega njihova učestalost opada. Ipak, i 70 posto odraslih tvrdi da povremeno ima more. Više žena nego muškaraca tvrdi da ima noćne more. To može biti posljedica veće ženske iskrenosti kad se radi o tegobama povezanima s psihom. Sporadične noćne more nisu zdravstveni problem, ali ako su učestale, potrebno je obratiti se liječniku ili psihologu. Ako su noćne more česte, moguć je strah od ponovnog usnivanja. Ta prijetnja izazva daljnje probleme, kao što su dnevna sanjivost, otežana koncentracija i razdražljivost. Visoka frekvencija noćnih mora upozorava na depresivni, anksiozni ili stresni poremećaj, a uzročnici mogu biti i neki lijekovi.
Liječenje
Ako je žrtvi noćnih mora dijagnosticirana depresija, anksioznost ili posttraumatski stresni poremećaj, ispravno liječenje tih poremećaja ublažit će ili prorijediti noćne more. Liječenje može uključiti antidepresive, anksiolitike ili psihoterapiju. Ako osoba ne ispunjava kriterije za depresiju ili anksioznost, preporučuje se pregled psihologa. On može utvrditi psihološke uzroke noćnih mora i pomoći pri razrješavanju eventualnih potisnutih stresnih iskustava.
Noćne more mogu se staviti pod kontrolu kvalitetnom organizacijom života i izbjegavanjem prekomjerna stresa. Od pomoći mogu biti tehnike opuštanja, kao što su joga ili autogeni trening. Provođenje vježbi opuštanja mnogima pomaže ublažiti tjeskobu i napetost nakon buđenja iz noćne more i da ponovno usnu.
Budući da su djeca najizloženija noćnim morama, roditelji čija se djeca često bude zbog ružnih snova trebaju poduzeti određene mjere kojima će svojim mališanima olakšati noćni boravak u krevetu. Dopustite da dijete spava s plišanom igračkom, jer će mu ona povećati osjećaj sigurnosti. Poželjno je i instalirati noćnu lampicu koja proizvodi blagu svjetlost ili ostaviti televizor uključen (i stišan). Ako dijete spava u zasebnoj sobi, ostavite vrata odškrinuta da se osjeti povezanijim s vama. Probudi li se dijete od noćne more, odmah ga utješite grljenjem, maženjem i tepanjem. Objasnite mu da je to isto kao da je vidio ružan crtić i da mu se od toga ne može ništa dogoditi.
Neugodan san nije isto što i noćna mora
Neugodan san koji vas ne uspije do kraja probuditi ne naziva se noćnom morom, nego noćnim strahom. Iako, i noćna mora uključuje element straha. Koga zahvati noćni strah, vjerojatno ga se ujutro neće ni sjećati, ali ga može primijetiti osoba koja spava u istoj postelji.
Sanjač koji ima strašan san stenje, viče, lamata rukama, lupa nogama ili se naglo okreće, ali se u većini slučajeva neće probuditi. Prilikom epizode strašnog sna dolazi do ubrzana rada srca, ubrzana disanja, znojenja i pojačane mišićne napetosti. Ako se žrtva strašnog sna i probudi, bit će zbunjena i sjećat će se samo djelića ružnog sna. Noćni se strahovi javljaju u prvoj trećini noći za vrijeme dubokog sna, ali izvan REM faze.
Ljudi koji boluju od depresije, anksioznosti ili stresnog poremećaja u većoj su opasnosti od pojave noćnih strahova. Strašni snovi prisutniji su i kod onih koji boluju od graničih poremećaja ličnosti.
Kao i noćne more, i noćni strahovi najčešće pogađaju djecu. Prema američkim istraživanjima, noćni strahovi najprisutniji su kod djece između četiri i 12 godina. Prilikom takve epizode, roditelji vide djecu kako plaču, stenju ili buncaju, kako se prevrću ili čak sjedaju u krevetu s izrazom straha na licu i širom otvorenih očiju. No, unatoč tome što su im otvorene oči, djeca ne prepoznaju nikoga, jer su i dalje u polusnu. U takvom slučaju nije preporučljivo pokušavati probuditi dijete, jer je to teško kao i u slučaju mjesečarenja. Bolje mu je uputiti nekoliko nježnih riječi utjehe i hrabrenja, jer je dijete i u stanju sna podložno sugestiji. Možete ga i zagrliti i maziti, ako osjećate da će mu to pomoći da se vrati normalnom snu. Smijete upaliti i svjetla, jer se dijete u stanju polusna boji nejasnih silueta u mraku.
Budući da tijekom noćnog straha dolazi do nevoljnih pokreta, roditelji trebaju paziti da se dijete ne ozlijedi, primjerice da ne padne s kreveta ili se zaleti u zid. Ne dođe li do nezgode, epizoda noćnog straha veći je problem za roditelje ili braću, nego za dijete, koje ujutro neće imati pojma o onome što se dogodilo tijekom noći.
Bolesti ili stanja u kojima se najčešće pojavljuju noćne more i strahovi
Noćne more i noćni strahovi naječešće se pojavljuju u slučaju sljedećih bolesti ili stanja:
- depresija ili anksioznost
- panični poremećaj
- shizofrenija
- bolest koju prati visoka temperatura
- nedavni stresni događaj poput nasilja, otkaza, selidbe, smrti bliske osobe
- neželjeni učinak ili alergija na lijek (lijekovi najčešće povezani sa strahovima ili morama su sredstva protiv visokog tlaka, Parkinsonove bolesti i neki antidepresivi
- nagli prestanak uzimanja nekog lijeka, primjerice tableta za spavanje)
- velika količina alkohola ili kronični alkoholizam
- nagli prestanak uzimanja alkohola
- teškoće s disanjem, poput apneje
Kako izbjeći noćne mora i strahove?
Da bi spavanje bilo zdravo i slobodno od strahova i mora, poželjno je ne jesti tešku večeru i ne ići spavati s punim želucem.
Također valja ići na počinak u isto vrijeme i u ugodnu okruženju, s optimalno prilagođenom temperaturom.
Valja izbjegavati uznemirujuće knjige ili emisije, čemu nije lako odoljeti budući da se filmovi strave redovito prikazuju u noćnom terminu.
Svakodnevno prakticiranje autogenog treninga, vježbi disanja, joge ili meditacije smanjuje ukupno stresno opterećenje organizma. Jednake učinke daje i redovita tjelesna rekreacija, a najbolje je kombinirati vježbe opuštanja s tjelesnim naporima.
