Često se susrećem s anksioznim osobama koji kad vide da više ne ide i da si baš i ne mogu sami pomoći. Potraže pomoć jer žele izaći iz začaranog kruga anksioznosti koji sigurno narušava i zdravlje i kvalitetu života.
Znate li što je to sve što osobu najčešće dovodi do povišene anksioznosti? Nabrojat ću samo neke čimbenike s kojim se ljudi najčešće suočavaju, odnosno što okida anksioznost;
- Puno misli i razmišljanja, motanja po glavi najrazličitijih crnih scenarija i brige za budućnost, ponavljanja tog istog narativa i premalo ili bez ikakve akcije. Djela, a ne riječi!
- Puno potiskivanja emocija i premalo suočavanja s njima – to je najčešće strah od budućnosti i ”što ako…”
- Puno trpljenja i gutanja neugodnih osjećaja (ljutnje) zbog kojih bi najradije puknuli, a premalo zdrave ljutnje kada se osoba na asertivan način zna suočiti s tom emocijom.
- Također previše doista nepotrebnog moranja i onoga što najčešće drugi žele a ne vi, a premalo voljenja onoga što vi uistinu želite
- Puno udovoljavanja drugima dok se vi zadovoljavate s nekim mrvicama ili ni njima. Dakle, nema zdravo postavljenih granica u odnosima
- ‘’Moraš biti jak i to izdržati’’! Puno forsiranja, a često i prisiljavanja na nešto a premalo dopuštanja emocijama da slobodno izađu ili kroz plač ili kroz otvorenu komunikaciju.
- Malo osluškivanja svojih potreba što dovodi do gubitka kontakta sa samim sobom.
Ima toga još jako puno.
Instant rješenja nude se na sve strane. Dobro je da se zapitamo o njihovoj učinkovitosti i vjerodostojnosti.
Kako si pomoći?
Što možete učiniti za sebe? Možete učiniti jako puno, a možete učiniti i jedno veliko ništa osim da pričate i kukate. A to je najčešći slučaj s većinom anksioznih ljudi. Mozak radi 100/h, puno priče a malo akcije. Hoćete li se pomaknuti s mrtve točke ovisi i o tome kakvu imate sliku o sebi (samopoštovanje) i što vam je uistinu važno u životu.
Je li vam važna vanjska fasada i što će drugi misliti ili vam je važnije kako se osjećate iznutra? Instant rješenja nude se na sve strane. Dobro je da se zapitamo o njihovoj učinkovitosti i vjerodostojnosti.
Kroz različita iskustva ljudi koji prolaze kroz povišenu anksioznost pokazalo se da je rad na sebi, psihološka pomoć, promjena obrasca razmišljanja, promjena načina života i nekih loših navika, tehnike disanja, molitve, itd. sve jako dobro.
Sve ono što može pomoći, odnosno što nas vodi da se malo bolje upoznamo i povežemo na dubljoj razini sami sa sobom, a što će definitivno smiriti nečiju anksioznost je dobrodošlo.
Ipak i u većini slučajeva bolje je da se obratite za stručnu pomoć stručnjaku za mentalno zdravlje ako si možete priuštiti nego da često sami lutate bespućima hrpe korisnog sadržaja koje ste pročitali i razumjeli, ali ne znate sad što s tim.
Također je važno da shvatite da promjena ne znači bježanje ili negiranje staroga sebe. Dapače, promjena znači bolje upoznavanje sebe i rad na svojoj autentičnosti. Anksioznost i anksiozni poremećaji nisu nešto čega se trebate bojati. Radije se zapitajte kada vas preplave tjelesni, kognitivni ili emocionalni simptomi. ‘’Što mi sad ovi simptomi poručuju? Što je to što sada ne želim osjetiti i od čega bježim pa mi se zauzvrat pojavljuju svi ovi simptomi. Znojenje, ubrzano lupanje srca, glavobolja, manjak koncentracije, moždana magla, bezvoljnost, tuga, itd.
Iskazivanje osjećaja
Kada radom na sebi dozvolite sebi da slobodno osjećate i iskažete svoje osjećaje, da ste uvijek dostupni za sebe, a možda manje za druge ljude koji nam crpe energiju i sl., onda će i intenzitet anksioznosti biti puno manji.
I na kraju priče, možete se tješiti koliko hoćete da ste dobro, a niste. Možete čitati knjige, pohađati tečajeve i sl. Ništa od svega toga ako to ne znate primijeniti. Odnosno ništa bez akcije. Tako i klijenti najčešće kažu da su pročitali puno knjiga i sve razumjeli i ‘’što sad da radim s tim’’? Tu stanu i ništa.
Znajte da niste sami i da uvijek možete potražiti stručnu pomoć.
Autor: MSc. Mirella RASIC PAOLINI, specijalist struke za psihofizičko, mentalno i duhovno zdravlje/focusin-holisticlifestyle
