Jeste li čuli za čudesni vitamin P? Pod tim se nazivom ne misli na pravi vitamin, nego na skupinu biljnih tvari ili fitonutrijenata. Imaju svojstva slična vitaminima, a poznati su kao flavonoidi ili bioflavonoidi. Sam naziv vitamin P skovao je 1930. godine poznati nobelovac Albert Szent-Gyorgyi, zaslužan i za otkriće vitamina C.
U prošlom stoljeću smatralo se da vitamin P:
– ima protuupalna svojstva
– snižava razinu šećera u krvi
– poboljšava osjetljivost na inzulin
Upravo to su svojstva koja danas pripisujemo flavonoidima.
Što su flavonoidi?
Flavonoidi su polifenolni spojevi prisutni u biljnim vrstama. Nusprodukti su koji nastaju metabolizmom biljaka i prava su riznica zdravlja. Iako su prisutni u velikom broju biljnih vrsta, njima najviše obiluje voće i povrće zagasitih, tamnih i jarkih boja.
Do danas je otkriveno gotovo 6.000 vrsta flavonoida.
Osim što voću i povrću daju specifičnu boju, miris i okus, flavonoidi ih štite od gljivica i bakterija te raznih štetočina i insekata. Kad je riječ o ljudskom organizmu, ove su tvari esencijalne za zdravlje svih naših organa i stanica jer obiluju antioksidansima.
Različite vrste flavonoida, poput kvercetina, kurkumina i rutina, igraju najrazličitije uloge u organizmu, s jednim jedinim ciljem, preveniraju bolesti i čuvaju zdravlje.
Osim što imaju snažno preventivno djelovanje te čuvaju kardiovaskularni i živčani sustav, flavonoidi su iznimno učinkoviti u prevenciji i liječenju različitih oblika raka, ali i drugih teških oboljenja.
Dobrobiti flavonoida ili vitamina P
Brojne su dobrobiti vitamina P ili flavonoida. Želite li maksimalno zaštititi svoje zdravlje, kombinirajte što veći broj namirnica koje ih sadrže. Najviše ih imaju citrusno i bobičasto voće, kurkuma, crni papar, đumbir, origano i ružmarin.
1. Potiču apsorpciju vitamina C
Budući da je vitamin C topiv u vodi, teško prolazi stanične membrane i teško se apsorbira u organizmu. No, dobra vijest je da mnoge namirnice koje sadrže vitamin C (poput papaje, jagoda, prokulica i brokule), sadrže i flavonoide koji potiču njegovu apsorpciju u organizmu. Zahvaljujući boljoj apsorpciji vitamina C, organizam gradi snažniji obrambeni sustav koji će se moći učinkovito boriti protiv raznih oboljenja.
Flavonoidi također poboljšavaju funkciju enzima askorbat oksidaze. Njihova je ulogu pretvaranje vitamina C u njegov ne-vitaminski oblik monodehidroaskorbat.
2. Sprječavaju nastanak raka
Budući da imaju snažna antioksidativna svojstva, flavonoidi potiču rad imunosnog sustava. Sprječavaju, ali i ublažavaju postojeće posljedice oksidativnog stresa. Samim tim uvelike pomažu u prevenciji i liječenju karcinoma. Na rak najsnažnije djeluju flavonoidi kvercetin, rutin, katehin i kurkumin.
Kvercetina, među ostalim, ima u jabukama, crvenim trešnjama te u bobičastom i citrusnom voću. Njime najviše obiluju crveni luk, češnjak i brokula, a sadrže ga i svježi mediteranski začini poput origana, bosiljka i timijana.
Kada je riječ o prevenciji raka, želite li dodatno pojačati djelovanje kvercetina, kombinirajte ga s ekstraktom zelenog čaja, koji obiluje polifenolima katehinima. Ovu antikancerogenu kombinaciju preporučuje pionir u istraživanju raka – dr. Matthias Rath.
Istraživanje provedeno u prosincu 2016. pokazalo je snažno antikancerogeno djelovanje rutina i katehina što ih sadrži vijetnamska biljka lat. naziva Paramignya trimera.
Rutin i katehin osobito su djelotvorni kada je riječ o raku jajnika, melanomu, raku gušterače, tumorima na mozgu, raku pluća, raku dojki i raku prostate.
Još je jedan neizostavan flavonoid koji je jako uspješan u borbi protiv raka. Riječ je o kurkuminu, koji je pronađen u popularnom žutom indijskom začinu – kurkumi. Njegova snažna antikancerogena svojstva potvrdilo je više od 3.500 istraživanja koja su dosad provedena. Osobito je djelotvoran u kombinaciji s piperinom iz crnog papra.
3. Štite od upalnih procesa i prijevremenog starenja
Flavonoidi djeluju kao snažni antioksidansi. Čuvaju stanice od oksidativnih oštećenja i ubrzanog starenja koje je posljedica djelovanja slobodnih radikala. Ovi fitonutrijenti u organizmu također smanjuju proizvodnju molekula koje pridonose razvoju upalnih stanja. Snažna protuupalna svojstva ima rutin, koji ublažava bolove uzrokovane upalnim procesima i reumatoidnim artritisom.
4. Čuvaju zdravlje kardiovaskularnog sustava
Zahvaljujući upravo antioksidativnim i protuupalnim svojstvima, flavonoidi čuvaju srce i krvne žile. Poznato je, primjerice, da likopen iz rajčice sprečava oksidacijska oštećenja na molekulama LDL kolesterola. Očuvanost tih molekula jamstvo je protiv nastanka ateroskleroze ili začepljenja krvnih žila.
Flavonoidi poput rutina i hesperidina jačaju stijenke krvnih žila te sprečavaju razgradnju kolagena i elastina. Stoga krvne žile i kapilare postaju elastične i čvrste. Također, kvercetin i rutin uvelike smanjuju rizik od začepljenja krvnih žila.
Kako biste očuvali zdravlje krvnih žila, u povrtno jelo dodajte mješavinu začina bogatih flavonoidima, poput origana, ružmarina, češnjaka, crnog papra i đumbira. To će potaknuti rad krvožilnog sustava tijekom idućih nekoliko sati.
5. Štite zdravlje živčanog sustava
Flavonoidi čuvaju zdravlje neurona i cijeli živčani sustav od oksidativnih oštećenja koja nastaju djelovanjem slobodnih radikala. Potpomažu spor i zahtjevan proces regeneracije živčanih stanica.
Ako vaša prehrana obiluje flavonoidima, uvelike ste smanjili rizik od Alzheimerove bolesti i drugih neurodegenerativnih oboljenja. Flavonoidi potiču protok krvi kroz mozak te jačaju vaše kognitivne funkcije.
Namirnice koje sadrže flavonoide
Voće i povrće koje obiluje flavonoidima prepoznat ćete po zagasitim, tamnim te intenzivnim i “živim” bojama, poput tamnoplave, narančaste ili crvene boje.
Neke od tih namirnica su:
- jabuke
- šljive
- crvene trešnje
- crno i bijelo grožđe
- banane i kivi
- citrusno voće (limun, naranča, grejp, limeta)
- bobičasto voće (borovnice, maline, kupine, jagode)
- luk i češnjak
- peršin i celer
- rajčice
- brokula
- kupus
- kelj i špinat
- paprike i ljute papričice
- šparoge
- batat
- bademi
- zeleni i crni čaj
- kurkuma
- ružmarin i origano
- cejlonski cimet
- sirovi kakao
Kako očuvati što više flavonoida u hrani
Flavonoidi se obično nalaze u kori i općenito blizu površine voća ili povrća. Stoga taj vanjski dio nikad ne bi trebalo odstranjivati. Dio flavonoida se izgubi tijekom termičke obrade hrane, kao i tijekom dugotrajnog stajanja. Primjerice, čuvanjem luka na sobnoj temperaturi ta će namirnica u roku od šest mjeseci izgubiti otprilike trećinu svojih flavonoida, ali najviše u prvih nekoliko tjedana.
Uvijek kupujte svježe voće i povrće, dakle ono koje nije dugo stajalo jer jedino takvo obiluje flavonoidima.
Kada je riječ o kuhanju i pripremi namirnica, dobar indikator gubitka flavonoida je izblijedjela boja namirnice. Tijekom dugotrajnog kuhanja u vodi završi čak 80 posto flavonoida iz namirnice. Stoga, namirnice koje sadrže flavonoide što kraće termički obrađujte.
Magnezij i sve što trebate znati o njemu
Cink jača imunitet i sprječava prehladu
