Glavobolja je bol lokalizirana u području glave, lica i gornjeg dijela vrata. funkcionalni poremećaj mozga i sekundarna glavobolja kod koje je glavobolja samo simptom neke druge bolesti kao što su tumori mozga, infekcije, bolesti štitnjače… Oko 90 posto glavobolja predstavljaju primarne glavobolje, a najčešće su to tenzijska glavobolja i migrena. Po definiciji, migrena je primarna, funkcionalna, periodička, srednje jaka do jaka glavobolja koja neliječena traje između 4-72 sata. Kod 60% bolesnika bol je lokalizirana na jednoj polovici glave, a tijekom napadaja migrene bol se može proširiti na cijelu glavu ili promijeniti stranu.
Neki bolesnici mogu predosjetiti migrenski napadaj. Dan prije napadaja su razdražljivi, neki čak i euforični, umorni, imaju potrebu za slatkim, pojačano piju, imaju mekšu stolicu.
Migrena s aurom i migrena bez aure
Po Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja iz 2013. g., migrenu dijelimo na migrenu bez aure i migrenu s aurom. Aura je prolazni neurološki deficit koji prethodi glavobolji, a traje između 5 i 55 minuta. Najčešća je to vidna aura, prilikom čega bolesnik opisuje ili gubitak dijela vidnog polja ili opisuje isprekidane linije, vidi užarenu niti ili zvjezdice u vidnom polju. Uz taj oblik, bolesnik može imati senzorne simptome tipa utrnulosti ili mravinjanje pojedinog dijela tijela. Može imati i smetnje govora, tipa da ne može izgovoriti ili pogrešno izgovara neke riječi. Aura je obično razlog zbog kojeg se bolesnici javljaju specijalisti neurologu budući da ih to često uplaši. Nakon nje slijedi glavobolja pulsirajućeg karaktera, obično praćena mučninom i povraćanjem.
Bitno je naglasiti da bolesnik koji ima dijagnozu migrene s aurom ne mora prilikom svakog napadaja migrene imati i auru. A moguće je i da bolesnik ima auru i bez glavobolje.
Kada se gleda učestalost u općoj populaciji, migrena je češća kod žena. Prisutna je kod 15-20% ženske populacije, dok je učestalost kod muškaraca između 4-7%. Međutim, dijagnosticiranih bolesnika ima puno manje, bilo zbog rijetkog pojavljivanja napadaja pa nisu pregledani od strane neurologa ili zbog loše uzete anamneze. U ženskoj populaciji obično se javlja s prvom menstruacijom i traje za vrijeme generativne dobi. To dovodi do značajne onesposobljenosti tih bolesnica u vrijeme trajanja napadaja.
Poremećaj koji značajno onesposobljuje
S obzirom na jačinu tegoba, Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je migrenu u poremećaje koji značajno onesposobljuju bolesnike, zajedno s demencijom i nepokretnošću. Bitno je naglasiti da migrena predstavlja i velik trošak u društvu s obzirom da bolesnici s migrenom obično ne mogu funkcionirati za vrijeme trajanja napadaja. Tako se smatra da 1/3 troškova u liječenju migrena otpada na troškove liječenja /lijekovi + pregledi liječnika/, a čak 2/3 troškova odnosi se na indirektne troškove koji uključuju izgubljene radne dane ili smanjenu učinkovitost na poslu.
Neki bolesnici mogu predosjetiti migrenski napadaj. Dan prije napadaja su razdražljivi, neki čak i euforični, umorni, imaju potrebu za slatkim, pojačano piju, imaju mekšu stolicu. Opisani su brojni provocirajući čimbenici koji mogu potencirati migrenski napadaj. To mogu biti menstrualni ciklus ili ovulacija kod žena, jedenja čokolade, sireva, konzumacija alkohola, smanjeni unosa tekućin, manjak ili višak sna, stres… Česte su i tzv. vikend glavobolje kada se migrena javlja prvog dana vikenda ili praznika, osobito kad bolesnik promijeni uobičajeni ritam spavanja.
Dijagnoza
Dijagnoza migrene postavlja se temeljem detaljno uzete anamneze. U većini slučajeva nije potrebna nikakva dodatna dijagnostička obrada, osobito nije indiciran ultrazvučni pregled krvnih žila ili EEG. Prema kriterijima Međunarodne klasifikacije glavobolja, dijagnoza se postavlja ukoliko je bolesnik do pregleda imao 5 sličnih glavobolja koja bez lijekova traju između 4-72 sata, bol je umjerenog do znatnog intenziteta, jednostrana, pulsirajućeg karaktera uz moguću mučninu i/ili povraćanje, foto i fonofobiju te se glavobolja pogoršava fizičkom aktivnošću (bolesniku je najlakše ležati u tihoj, mračnoj prostoriji). Za postavljanje dijagnoze migrene s aurom bolesnik treba imati barem dvije aure bilo kojeg tipa (vidne, senzorne ili smetnje govora) trajanja 5-55 minuta.
Bilo koji analgetik može dovesti do glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova. Međutim, najbrže i najčešće do toga dovode kombinirani pripravci koji u sebi sadrže kofein, kodein te opioidni analgetici.
Do danas nije do kraja razjašnjen uzrok nastanka glavobolje. Uz važnu ulogu genetskog nasljeđivanja (bolesnici s migrenom uglavnom imaju bliskog rođaka sa sličnim simptomima) novije studije pomoću PET-MR mozga upućuju na aktivaciju i funkcionalne promjene dijela jednog dijela mozga koji se naziva most (lat. pons). On se smatra pokretačem migrenskog napadaja.
Specifična i nespecifična terapija
S obzirom na vrstu liječenja, razlikuje se terapija pojedinog napadaja migrene. Ona može biti nespecifična, specifična i profilaktička. U nespecifičnu terapiju ubrajaju se lijekovi tzv. analgetici koji i inače služe za suzbijanje bolnih simptoma. To su paracetamol, acetil- salicilna kiselina te nesteroidni antireumatici. Ukoliko su oni učinkoviti, nije potrebno mijenjati terapiju. Bitno je bolesnicima naglasiti da lijek uzmu odmah na početku napadaja u dovoljno visokoj dozi.
Međutim, kod velikog broja bolesnika vremenom ti lijekovi postanu neefikasni. Tada je potrebno u terapiju uvesti lijekovi specifične za liječenje migrenske atake. Zovu se triptani. To su agonisti serotoninskih receptora s dobro istraženim mehanizmom djelovanja. Temeljem brojnih kliničkih studija utvrđen je njihov visok sigurnosni profil. Bitno je naglasiti da je zlatno pravilo u liječenju glavobolje uzeti odgovarajući analgetik na početku glavobolje i to u odgovarajućoj terapijskoj dozi, ali maksimalno do 2 puta tjedno. U kliničkoj praksi postoji velik broj bolesnika koji svakodnevno uzimaju veliku količinu analgetika. To zatim dovodi do glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova.
Glavobolja uzrokova – lijekovima
Bilo koji analgetik može dovesti do glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova. Međutim, najbrže i najčešće do toga dovode kombinirani pripravci koji u sebi sadrže kofein, kodein te opioidni analgetici. Smatra se da svakodnevno uzimanje više od 10 analgetika mjesečno, duže od 3 mjeseca, dovodi do razvoja glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova. Veliki je problem što su kombinirani pripravci analgetika (obično kombinacija paracetamola, kofeina i kodeina) dostupni u ljekarnama bez recepta.
Prema smjernicama kod bolesnika kod kojih je znatno narušena kvaliteta života i učestalost ataka više od 2 dana mjesečno te ukoliko je terapija pojedinih ataka neučinkovita, indicirana je profilaktička terapija. Ona podrazumijeva svakodnevno uzimanje lijeka u vidu smanjivanja frekvencije i intenziteta napadaja. Nakon detaljno uzete anamneze i kliničkog pregleda, bolesniku je potrebno objasniti prirodu njegove bolesti. To se osobito odnosi na one bolesnike koji zahtijevaju profilaktičko liječenje. Naime, velik broj bolesnika nije sklon svakodnevnom uzimanju lijekova.
U profilaktičkoj terapiji lijekovi izbora su neselektivni beta–blokator propranolol, noviji dualni antidepresivi tipa mirtazapina, duloksetina, venlafaksina i tricikličkog antidepresiva amitriptilina, te antiepileptici kao što je topiramat, a kod bolesnika s aurom lamotrigin.
Autorica: prof. prim. dr. sc. Darija Mahović Lakušić
Vrste glavobolja i što signaliziraju
