Jesenske alergije i kako ih spriječiti

Bablje ljeto obično znači mnoštvo lijepih i toplih jesenskih dana, pogodnih za boravak na svježem zraku. I dok s veseljem planiramo šetnje i druge aktivnosti na otvorenom, osobe sklone alergijama od rujna do sredine studenoga susretat će se sa simptomima sezonske alergije. Kako dani postaju sve kraći i hladniji, uz alergiju će se sve češće javljati i prehlada, kojoj su sklone i zdrave, a kamoli ne osobe koje pate od alergije. Kako prepoznati simptome?

U razlikovnoj dijagnozi svakako će pomoći jednostavna zapažanja i anamnestički podaci. Naime, i alergija i prehlada najčešće počnu običnim šmrcanjem, no u slučaju alergije izostaje bol u mišićima koja često prati prehladu, suzenje očiju je izraženije, a iscjedak iz nosa obično je bistar. Stoga, šmrcate li, svrbe vas i suze oči, škaklja vas u grlu, kišete i/ili imate napade promuklosti, a inače ste dobroga općeg stanja, možete posumnjati na alergiju. Ako svake jeseni danima kišete po pet do šest puta zaredom, svakih nekoliko minuta, postoji mogućnost da ste alergični na neke supstancije sezonske naravi iz svog okruženja. Kako biste to potvrdili ili isključili, valja se podvrgnuti alergološkom testiranju.

Poznavanje spornog alergena važno je kako biste kontakt sveli na najmanju moguću mjeru i tako ublažili pojavu simptoma. Jednostavnim i brzim kožnim testom (tzv. prick test) može se vrlo lako otkriti osjetljivost na brojne alergene. Takvo testiranja može se provesti bez obzira na dob pacijenta, od dojenačkog razdoblja pa sve do duboke starosti. Testovi obuhvaćaju širok raspon alergena, od kojih će često biti pozitivan nalaz na pelud sezonskih korova i stabala, kućnu prašinu i njezine najčešće stanovnike – grinje, ali i na životinjske dlake i perje kućnih ljubimaca (ptica, pasa, mačaka, zečeva, konja, gusaka, pataka i druge peradi), pa sve do alergije na dlaku koze, krave i svinje, čak i ovčje runo.

Posljednjih desetljeća alergijske bolesti pokazuju uzlazni trend i s pravom ih zovemo bolestima modernog doba, pa tako i jesenske alergije. Uz pelud, najčešći alergeni su životinjska dlaka, prašina, plijesan i hrana.

Peludi trava, korova i drugih biljaka

Stručnjaci napominju da svaki četvrti stanovnik Hrvatske (više od 25 posto stanovnika) pati od neke vrste alergije nastale zbog reakcije na brojne vrste peludi, ali i zbog porasta koncentracije unutarnjih sezonskih alergena. Od vanjskih alergena najnezgodniji jesenski alergeni su upravo peludi trava i korova. One, nošene vjetrom, često kilometrima putuju do naših domova s livada i travnjaka, s tim da je koncentracija to viša što su dani topliji, suši i vjetrovitiji. Osobe sklone jesenskim alergijama moraju se čuvati i od kontakta s peludi drugih biljaka, poput koprive, pelina, trpuca, kiselice i ambrozije. One svoju opaku narav manifestiraju sve do sredine studenoga i prvih snjegova.

Na temelju nekoliko studija provedenih prije par godina, kojima se pratila povezanost proširenosti ambrozije i porasta ukupnog broja alergija u Europi, pomalo plaši podatak da bi se do 2050. godine broj Europljana alergičnih na pelud ambrozije mogao popeti na visokih 80 milijuna. Unatoč kampanjama usmjerenima na njezino istrebljivanje, ambrozija se ne da. Ta biljka, podrijetlom iz Sjeverne Amerike, već desetljećima muči stanovnike Europe, od sjevera do juga. Zanimljivo je da se čak dvije trećine slučajeva alergije na ambroziju povezuje s klimatskim promjenama, dok se jedna trećina pripisuje prirodnom širenju ambrozije po našem kontinentu.

U jednoj studiji znanstvenici s bečkog sveučilišta upozorili su kako će zbog širenja ove izuzetno otporne biljke (koja može narasti i do dva metra u visinu), povećane koncentracije peludi u zraku i duljeg vremena cvatnje, u kasnu jesen broj alergičnih osoba i dalje rasti. Osim što stvara velike probleme alergičnim osobama u Americi i Europi, širi se i u druge dijelove svijeta, od Australije do Japana, postajući tako globali problem.

Grinje

Golim okom nevidljivih grinja ima posvuda, na našoj koži, po površini tapeciranog namještaja i tepiha. Vrlo su alergogene i jedan su od najčešće poznatih uzroka astme. Da bi se razmnožile, potrebno im je oko mjesec dana. Od klimatskih uvjeta, više im odgovara vlažna klima, a manje uvjeti života na višim nadmorskim visinama. Grinje mogu uzrokovati kihanje, šmrcanje, curenje i svrbež nosa, suženje i svrbež očiju te kašalj. Plijesni i grinje čest su razlog nastanka alergijskih bolesti u školske djece, jer nastanjuju obično škole.

Gljivice i plijesni

Među svim mogućim jesenskim alergenima, valja misliti i na gljivice i plijesan, kojih ima više kako dani postaju sve manje sunčani, a sve više vlažni. Jer, upravo su spore plijesni svrstane među najvažnije unutarnje alergene.

Gljivice obično smatramo bezopasnim i prirodnim stanovnicima iz naše okoline. Često se razvijaju na hrpama mokrog lišća, koje pružaju idealne uvjete za razmnožavanje. No, ako prekorače podnošljivu koncentraciju u zraku, mogu uzrokovati zarazne infekcije, ali i opasnu alergiju. Tome u prilog govori bezbroj stručnih članaka koji potvrđuju povezanost pojave alergijskih simptoma sa zarazama koje uzrokuju gljivice i plijesan.

Na svim mjestima gdje rastu zbog loše izolacije u stanovima, štednje energije i neodgovarajućeg provjetravanja, u našem životnom prostoru mogu uzrokovati agresivnu kontaminaciju zraka milijunima spora koje su potencijalno opasni alergeni. Vrebaju ispod tepiha, iza ormara, u kutovima zidova. U prostorima koji se redovito ne provjetravaju gljivice i plijesan posebno su opasni za zdravlje djece, starijih osoba, imunokomprimitiranih osoba koje pate od kroničnih bolesti i svih atopičara.

Uz to što djeluju alergogeno, neke plijesni, primjerice Aspergillus spp., Penicillium spp., Trichoderma i druge, vrlo su toksične. Otrov njihovih spora lako se prenosi zrakom i može uzrokovati mikoze i trovanje mikotoksinima. Oni, pak, vrebaju u bolesnim stanovima, zgradama i ustanovama u kojima je koncentracija mikoalergena visoka, a razina vlage viša od 65 posto. A te alergijske reakcije sve se češće očituju neuobičajenim kožnim osipom, uza svrbež i hunjavicu.

Životinjski alergeni

S alergijom na dlaku kućnih ljubimaca mnogi se bore tijekom cijele godine, ali u jesen im je još teže. Naime,u krznu ljubimaca koji se valjaju po travi i otpalom lišću valjaju i brojni jesenski alergeni (pelud, prašina, grinje). Na kućne ljubimce osobito su osjetljiva mala djeca, premda ne moraju biti u kontaktu sa životinjom. Njihovi alergeni lete zrakom i ostaju po namještaju danima i mjesecima. U slučaju da se potvrdi alergija, poželjno je, iako za ukućane može biti bolno, kućnog ljubimca darovati ili preseliti bližoj ili daljnjoj rodbini.

Poželite li dugodlakog ljubimca zamijeniti kratkodlakim, misleći da će netko od vaših ukućana tada biti manje alergičan, zavaravate se. Alergijsku reakciju uzrokuju alergeni u krznu, a ne sama dlaka ili krzno. Tako da promjena dužine ne utječe na jačinu ili izostanak alergijske reakcije. Uz to, mačji alergeni, u odnosu na pseće, dovode do jačeg otpuštanja histamina i drugih medijatora upale. Zbog toga su mačke potencijalno opasnije od pasa za djecu sklonu alergijama.

U jesenskim mjesecima alergogeno djelovanje mogu iskazati i životinjska slina te ostaci urina i ljuskice kože, kao i fekalije kućnih ljubimaca, čiji su tragovi eventualno zaostali na tepisima, dekicama i odjeći za ljubimce koju češće koristite tijekom hladnih jesenskih dana.

Ostali alergeni

Alergeni mogu biti i slama, kukuruzovina i vlakna pamuka, lana, raži i konoplje. Česte su alergije i na insekte, poput stršljena, osa, pčela, ali i komaraca. Tijekom vlažnih dana kasne jeseni ni na ulici nije bolja situacija. U maglovitim kapljicama uličnog smoga vrebaju novi-stari alergeni. Oni, jednako kao i spore plijesni, mogu uzrokovati iritaciju očiju i kože, kašalj, teškoće s disanjem, bronhitis te različite kombinacije alergijskih i zaraznih bolesti gornjega i donjega dišnog sustava.

Najbolji način prevencije je izbjeći kontakt s alergenom kad god je moguće. Terapiju simptoma treba provoditi lijekovima za ublažavanje alergijske reakcije, antihistaminicima i dekongestivima. Ne zaboravite da, iako alergije nastaju naglo, mogu biti iscrpljujuće i trajati tjednima i mjesecima. A to nepovoljno djeluje na imunitet i povećava osjetljivost na infekte. Stoga je poželjno pripremiti se za bitku sa sezonskom alergijom uzimanjem zdrave hrane s obiljem kvercetina. To su, npr. kelj, špinat, brokula, crveni luk, borovnice, jabuke, šljive… Trebalo bi, pak, izbjegavati alergogenu hranu. To se odnosi na mliječne proizvode, šećere i gluten te namirnice koje potiču upalu. Isto tako, treba pojačati unos namirnica koje imaju protuupalno djelovanje, kao što su orasi, riba i bobičasto voće.

Ako vam je poznato da ste alergični na ambroziju ili pelud nekih drugih trava, pripazite i izbjegavajte voće i povrće koje bi moglo potencirati alergijske simptome i pogoršati ih uzrokujući stanje nalik peludnoj groznici. Stručnjaci savjetuju da osobe alergične na ambroziju izbjegavaju krastavac, patlidžan, dinju, banane i sjemenke suncokreta.

Uputno je piti zdrave voćne napitke kojima ćete namiriti potrebe organizma za vitaminima i mineralima. Treba piti dovoljno vode, uzimati probiotike i omega-3 nezasićene masne kiseline te održavati higijenu gornjih dišnih putova. Prije svega treba prestati pušiti te redovito ispirati nos, inhalirati se, dovoljno vlažiti zrak u prostorijama u kojima se boravi, izbjegavati nagle promjene toplo-hladno…

Budući da je koncentracija peludi u zraku uobičajeno veća u jutarnjim i dopodnevnim satima, mudro je tada ne izlaziti van, dok se peludna prašina ne slegne i koncentracija peludi padne na prihvatljiviju razinu. Stoga, planirate li lijepe dane provoditi u šetnji ili joggingu po prirodi, ili na nekom društvenom događaju na otvorenome, uputno je tome se posvetite u poslijepodnevnim i predvečernjim satima.

*

Premda je većini draže jutarnje tuširanje, redovito tuširanje i pranje kose prije spavanja korisna je preventivna aktivnost protiv alergije. Naime, već se tuširanjem u običnoj vodi kosa i tijelo oslobađaju brojnih alergena (poput peludi, plijesni i prašine s grinjama). Oni disanje mogu pretvoriti u noćnu moru i ometati san, osobito ako ste toga dana u prirodi boravili više od sat vremena. To se posebno odnosi na djecu mlađu od osam godina.

*

S ciljem smanjenja količine potencijalnih alergena, treba održavati i čistoću prostorija u kojima se boravi. Treba redovito brisati prašinu, ukloniti sve što je u većoj mjeri zadržava, poput tepiha, zavjesa i prekrivača ili ih učestalo prati. Treba održavati čistoću podova, po mogućnosti koristiti usisavač s vodenim filtrom. Treba redovito mijenjati posteljinu i po mogućnosti koristiti onu koja ima antialergijske karakteristike. Treba redovito provjetravati, održavati higijenu kućnih ljubimaca i ne puštati ih u dječju i spavaću sobu.

U prevenciji gljivica i plijesni važno je poticati cirkulaciju zraka kroz prostore u kojima boravimo (sobe, kuhinja, kupaonica) prozračivanjem barem svaka tri do četiri sata po nekoliko minuta, odmicanjem namještaja od zidova, redovitim održavanjem klimatskog uređaja i nape te grijanjem prostora. Ako živite u novom stanu u kojem je vlaga veća od dopuštene, u prvoj sezoni grijanja treba jače grijati i učestalije provjetravati. Protiv gljivica i plijesni od pomoći može biti i premazivanje zahvaćenih površina octom ili tri do četiri postotnom octenom kiselinom, prebrisavanje krpom namočenom u mješavinu salicilne kiseline i 70-postotnog etanola (možete nabaviti u ljekarni) te ispiranje očišćenih površina toplom slanom vodom i dobro sušenje.

*