Hormon koji utječe na spavanje je melatonin. No, beskorisno je i naivno promatrati samo jedan uzrok npr. nesanice za jednu posljedicu (melatonin za spavanje), jer u tijelu sve djeluje na sve – istovremeno!
To i jest poanta holističke medicine, pronaći uzročne poveznice i sastaviti terapijske poveznice.
Znamo kako je melatonin nizak ujutro da bismo bili budni i visok noću da bi zdravo usnuli i spavali bez prekida. Njegova koncentracija najviša je oko 2-3 sata ujutro. Počinje opadati pojavom svjetla i tijekom dana ostaje nizak.
Kvaliteta sna prethodne noći vidi se po kvaliteti sljedećeg dana.
Kortizol
Drugi važan hormon koji utječe na nesanicu (a po danu na budnost) je kortizol. Normalno je kortizol najviši ujutro i prema kraju dana pada. Znači, obrnuto nego melatonin. Kod nesanice dolazi do obrnutog lučenja ovih hormona. Kortizol, koji noću treba biti nizak, počne divljati, a melatonin je prenizak da bi omogućio san.
Takva situacija je tipična kod osoba pod jakim i dugotrajnim stresom. A uz nesanicu javljaju se još i umor, anksioznost, depresija, smanjen libido, PMS; debljina, sterilnost, disglikemija, smušenost, žudnja za slanim ili slatkim, smanjen imunitet, intolerancije na hranu, nepromišljenost, lupanje srca, gubitak kose, suha koža, dominacija estrogena…
Ovi simptomi su, između ostalog, i znakovi adrenalnog umora (ili burn–out-a). Njega je važno na vrijeme prepoznati jer vodi u niz ozbiljnih zdravstvenih problema ako se ne liječi ili ako se liječi samo jedan simptom, npr. nesanica.
Kod adrenalnog umora mogu se dogoditi 2 tipa nesanice:
– “problem usnivanja” kada razine kortizola ne padaju dovoljno nisko da bi se tijelo i um opustili
– “problem isprekidanog spavanja”, kada dolazi do buđenja tijekom noći, ponekad s osjećajem gladi, ponekad s lupanjem . Tipično povišenje kartizola obično se dešava oko 1-3 sata u noći.
Ostali uzroci nesanice
Adrenalni umor izaziva nesanicu, a nesanica izaziva adrenalni umor. Stručnjak treba procijeniti tijek oporavka od adrenalnog umora, s pravovremenim doziranjem i izborom preparata, uz regulaciju prehrane. Imate li simptome adrenalnog umora (nesanica je samo dio spektra), trebate liječiti adrenalni umor, a ne nesanicu.
Osim adrenalnog umora, nesanicu mogu izazvati disbalansi u koncentracijama neurotransmitera GABA-e, serotonina, te svih ostalih hormona. To su ujedno glavni uzroci nesanice po medicinskoj literaturi. No, problem nesanice treba dublje gledati, a pažnju treba posebno obratiti na neurometabolički odgovor. Dakle, živci i probava.
Obavezno je na početku pregledati i analizirati sve hormone (kortizol, progesteron, estrogen, testosteron, hormoni štitnjače) i hormonske incidente (hot flashes, adrenaline rush, krađa progesterona…).
Progesteron
Niski progesteron također može biti uzrok nespavanju.
Progesteron je inače hormon dobrog raspoloženja. Njegova koncentracija kod žena počinje opadati već početkom 30-ih godina života, a jako nizak može biti u menopauzi ili čak i ranije.
Uz niski progesteron mogu se javiti i valunzi i noćno znojenje, što dodatno otežava spavanje. Progesteron je usko povezan sa spavanjem jer aktivira GABA-u koja opušta, uspavljuje, smanjuje stres, oraspoložuje, reducira bol. Uzrok niskog progesterona može biti i zastoj u jetri koja ne čisti tijelo od estrogena, pa se balans hormona ruši.
Niski progesteron možete osjetiti osim kroz nesanicu i kad ste otečeni i napuhnuti, depresivni, anksiozni ili imate neregularne cikluse. Niski progesteron podržava razvoj policističnih jajnika, endometrioze, niskog libida, PMS-a, neplodnosti… Progesteron može biti nizak i kod nekih gljivičnih infekcija. Osim što povećava rizik od srčanih bolesti i osteoporoze, izaziva i valunge – napadaje vrućine i znojenja koji se često odigravaju upravo tijekom noći i ometaju san. Valunzi se više javljaju kod žena koje dugotrajno prethodno pate od stresa i disbalansa kortizola. Zato put prema rješenju započinje prehranom i mijenjanjem životnog stila s manje stresa.
POSLJEDICE NESANICE
Debljina kao posljedica nesanice
Sljedeći dan nakon nesanice uobičajeno je povišen kortizol. Snižen je šećer u krvi, povećana je glad, jede se više i češće nego je potrebno, pa uz nesanicu obično ide i debljanje. Korak po korak razvija se i depresivno raspoloženje uz koje također dolazi do debljanja. Mnogi tada posežu za antidepresivima čija je česta nuspojava upravo debljanje. Začarani krug je tu. Dakle debela, depresivna, neispavana.
Loš san donosi debljinu s disglikemijom. Disglikemija se odnosi na nestabilne koncentracije glukoze u krvi što uzrokuje niz bolesti, kao što su dijabetes, policistični jajnici, anksioznost, neplodnost… Imate li problema s debljinom prijavite se na 3 mjesečni program holističkog mršavljenja, te se, korak po korak, uz liječničku kontrolu, rješite kilograma koji vam štete.
Debljina je bolest koju treba sustavno liječiti. Uvijek je povezana s nizom probavnih i hormonskih poremećaja koji se ne rješavaju apstinencijom od hrane.
Umor, smušenost, smanjena koncentracija
Loš san donosi smušenost i umor. Pitanje je koliko sati spavanja je dovoljno da bi se osjećali odlično? Nekome je potrebno 4 sata, a nekome 10, pa i više sati. Bolje je 5 sati neprekinutog, nego 9 sati isprekidanog sna. Kvaliteta sna prethodne noći vidi se po kvaliteti sljedećeg dana. Jednostavno.
Srčane bolesti, depresija, ubrzano starenje
Ukoliko nesanica ne prestaje potrebno je reagirati, jer njene su posljedice destruktivne:
Samo jedan izgubljeni sat spavanja zahtijeva 4 dana za oporavak, kaže jedna studija.
Za liječenje nesanice uvijek bih se odlučila za holističku terapiju koja nesanicu rješava djelujući na cijeli organizam (tijelo i duh), a ne propisujući samo lijek za spavanje. A to zahtijeva i promjene u životnom stilu i svakodnevici.
Dr. Meri Bura: Zašto i kako dolazi do nesanice? (1. dio)
Dr. Meri Bura: Higijenske mjere i terapija protiv nesanice (2. dio)
To nisam ja – to je moja Štitnjača!