Vježbanje u trudnoći

Tjelesna aktivnost i vježbanje u trudnoći sigurni su i preporučljivi svim trudnicama s urednim tijekom trudnoće, dakle ako je zdravlje trudnice i djeteta zadovoljavajuće.

Pozitivni učinci vježbanja u trudnoći očituju se:

u manjoj vjerojatnosti za nastanak komplikacija u trudnoći (preeklampsija,
povišeni tlak i gestacijski dijabetes);
bolja kontrola tjelesne težine u trudnoći;
ublažavanje uobičajenih trudničkih problema (zatvor, bol u leđima,
grčevi u donjim ekstremitetima i zadržavanje vode);
više energije i bolji san;
lakši trudnoća i porod;
puno lakše postizanje forme nakon poroda.

Kada se vježbanje u trudnoći preporučuje?

Iako vježbanje u trudnoći ima puno pozitivnih učinaka, svejedno postoje iznimke kada se tjelesna aktivnost i vježbanje ne preporučuju. Stoga je za svaku trudnicu najvažnije da se prije početka bavljenja tjelesnom aktivnošću posavjetuje sa svojim liječnikom ginekologom.

Neki od simptoma koji bi mogli značiti da je bolje da ne vježbate tijekom trudnoće su:

postojeće kontraindikacije zbog kojih ni prije trudnoće niste smjeli vježbati;
visok krvni tlak;
niska posteljica;
rizik od prijevremenog poroda;
višestruka trudnoća;
teška krvarenja;
mogućnost pobačaja.

Iako se kod zdravih žena s urednim tijekom trudnoće tjelesna aktivnost i vježbanje preporučuju, kod nas je još uvijek vrlo mali broj trudnica fizički aktivno. Važna je stalna suradnja liječnika ginekologa i kineziologa te same trudnice u procesu rekreacijskog vježbanja, s obzirom na to da je trudnoća stanje koje se stalno mijenja. Rekreacijsko vježbanje umjerenog intenziteta sigurno je i donosi brojne pozitivne učinke.

Koje vježbe se preporučuju?

Neki od rekreacijskih sadržaja koji se preporučuju trudnicama su: pilates za trudnice, joga, hodanje, plivanje, trčanje i sl. Svakako se ne preporučuju kontakt sportovi i sportovi u kojima postoji opasnost od padova. Ako trudnica prije trudnoće nije vježbala treba pripaziti na odabir sadržaja. Izbjegavati opterećenja (ako prije trudnoće trudnica nije npr. dizala utege, naravno da se ne preporučuje da to radi tijekom trudnoće), ali ako je trudnica prije trudnoće redovito trčala i ako to odobri njen ginekolog, može nastaviti trčati. Pri bilo kakvoj rekreacijskoj aktivnosti trudnica mora pratiti svoje stanje, a otkucaji srca nikako ne bi smjeli prelaziti brojku od 140 otkucaja u minuti.

Ako se pojave neki od simptoma, kao što su veoma ubrzano disanje, kontrakcije maternice, curenje plodne vode, vaginalno krvarenje ili vrtoglavice, treba odmah prestati s vježbanjem i posavjetovati se s liječnikom.

Tijekom povijesti trudnoća je smatrana stanjem žene u kojem ona mora mirovati, gotovo kao da ima neku bolest. No, danas znamo da nije tako. U današnje vrijeme, kad je tjelesna aktivnost jedan od glavnih javnozdravstvenih prioriteta i kad su pozitivni učinci bavljenja preporučenim razinama tjelesne aktivnosti znanstveno dokazani, može se zaključiti da vježbanje može imati brojne pozitivne učinke na tijek trudnoće i samu trudnicu i bebu. Naravno, ako je sve u redu s trudnoćom i vježbanje je trudnici dozvoljeno.

Ono će trudnici pomoći u održavanju kondicije tijekom i nakon trudnoće, pomoći će joj učvrstiti mišiće za lakši porod, u održavanju tjelesne mase (većini žena se u tom periodu kilogrami puno lakše nakupljaju) te joj pomoći da se bolje osjeća u svome tijelu koje se neprestano mijenja. U brojnim fitness centrima postoje posebno osmišljeni programi za trudnice pod stručnim vodstvom kineziologa koji mogu prilagoditi vježbe svakoj trudnici. Isto tako, preintenzivni i nestručno vođeni programi vježbanja mogu dovesti do komplikacija u trudnoći.

Smjernice za vježbanje u trudnoći

redovito vježbati, najmanje tri puta tjedno u trajanju od 30 minuta;
vježbati umjerenim intenzitetom;
izbjegavati položaj na leđima (nakon prvoj tromjesečja);
izvoditi vježbe na mekanoj podlozi koja ublažava pritiske;
trebaju se izbjegavati nagle i brze promjene smjera kretanja;
ne smiju se izvoditi prekomjerna istezanja;
puls se mjeri pri najintenzivnijoj aktivnosti;
dobro se zagrijati prije početka aktivnosti;
promjene položaja vježbanja trebaju se izvoditi sporo i oprezno
zbog mogućnosti pojave vrtoglavice;
piti dosta tekućine tijekom i nakon vježbanja;
postupno smanjivati intenzitet aktivnosti i istegnuti se na kraju.