Redovita tjelesna aktivnost je važna za održavanje psihofizičkog zdravlja. Tijekom COVID-19 pandemije suočavamo se s raznim oblicima ograničavanja kretanja u cilju sprječavanja širenja virusne bolesti. Tijekom proljeća bila su zatvorena sva sportska igrališta i sportske dvorane, pa čak i dječja igrališta.
Tjelesnu aktivnost i u ovakvim ograničenim mogućnostima treba uvijek poticati. U ovakvim okolnostima uvijek je bolja aktivnost na otvorenom, u prirodi. I tada se preporučuje da razmak među pojedincima bude 1-2 metra. U zatvorenim prostorima se treba pridržavati epidemioloških preporuka (pridržavanje razmaka, prozračivanje prostora, dezinfekcija).
To nisam ja – to je moja Štitnjača!
Svjetska zdravstvena organizacija je dala preporuke u svrhu očuvanja zdravlja ljudi u dobi od 18 do 64g.:
– minimalno 150 minuta tjedno srednje teške tjelesne aktivnosti ili 75 minuta tjedno teške, odnosno intenzivne tjelesne aktivnosti.
Tjelesna aktivnost važna je – uvijek
Tjelesna aktivnost umanjuje kardiovaskularni morbiditet i mortalitet. Sjedalački način života povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, malignih bolesti, osteoporoze. Smanjena tjelesna aktivnost također loše utječe na mentalno zdravlje, češće se javlja osjećaj tuge, ljutnje, frustracije, iritacije. COVID pandemija sama po sebi i mjere koje se poduzimaju u njezinom suzbijanju, kod pojedinaca dovode do pojave posttraumatskog stresa, depresije, konfuzije.
Prilikom proglašenja karantene u nekim zemljama zbog COVID pandemije, kod većine ljudi je došlo do redukcije tjelesne aktivnosti. Osobe koje su ranije bile redovito tjelesno aktivne trebale su naglo prekinuti sa svojim uobičajenim aktivnostima. Smatra se da 2 tjedna tjelesne neaktivnosti mogu poništiti povoljne metaboličke učinke koju redovita tjelesna aktivnost ima na organizam.
Nezdrava neaktivnost
Neaktivnost dovodi do razvoja mišićne atrofije, inzulinske rezistencije, povećanja arterijskog tlaka, ubrzanja srčane frekvencije, ubrzanja procesa ateroskleroze i posljedično do povećanog rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Zbog svih navedenih razloga važno je, neovisno o mjerama ograničenja kretanja, ostati tjelesno aktivan uz prilagodbu novonastalim okolnostima, ali također vježbanje prilagoditi osobnim željama, komorbiditetima i dobi. Svatko može i u kućnim uvjetima ostati tjelesno aktivan. Danas postoji mnogo stručno vođenih vježbi putem videa ili mobilnih aplikacija.
Za bolesnike koji boluju od kardiovaskularnih bolesti postoje odgovarajuće pisane i video preporuke na internetskim stranicama kardiovaskularnih rehabilitacijskih centara. One su kreirane od stručnih medicinskih društava u cilju kardiovaskularne rehabilitacije i održavanja tjelesne aktivnosti kao dio sekundarne kardiovaskularne prevencije. Time se implementacijom digitalnih tehnologija osigurava i kontinuirana kardiovaskularna rehabilitacija kod osoba koje su preboljele infarkt miokarda ili su imale kardiovaskularnu invazivnu intervenciju ili operaciju.
Tjelesna aktivnost je važna, ne preskačite je!
Autorica: prim. Sonja Frančula Zaninović dr.med.univ.mag., spec.internist-subspec.kardiologije
