Pitanje svi pitanja: “Koji je ispravan način prehrane za oboljele od Hashimota?” Odgovor na ovo pitanje vrlo je složen jer smo svi različiti, iako bolujemo od istog poremećaja. I unatoč istom ili sličnom stanju, za svakoga od nas mogu se primijeniti različita pravila. Zato je dobro ne robovati bilo kojoj dogmi ni mitovima, bilo da se radi o dijetama, prirodnim preparatima, lijekovima ili drugim načinima liječenja. Zajednički je cilj jednostavno pokušati pronaći najuspješnije prehrambene protokole.
Uobičajeni mitovi
Postoje uobičajeni mitovi i pitanja koja slušamo o hrani, štitnjači i Hashimotu i na koja želimo odgovor. Mnogi od tih mitova temelje se na pogrešno shvaćenim činjenicama. Ne postoji dijeta koja će podjednako odgovarati svakome, postoje samo prehrane smjernice koje su važne za razjasniti svima. Odnosno svima koji žele pronaći optimalnu prehranu za svoje individualno zdravstveno stanje.
Neka od pitanja koja često čujemo su:
Moram li izbjegavati brokulu ako imam Hashimoto?
Je li svježe mlijeko bolje od pasteriziranog?
Jesu li bademi dobra zamjena za žitarice?
Ako nemam celijakiju, mogu li jesti namirnice s glutenom?
Trebam li jesti brazilske orahe kako bih dobila više selena u organizmu?
Je li dijeta s malo kalorija dijeta loša za moju štitnjaču?
Mit 1: Goitrogene treba izbjegavati, zato ne smijem jesti brokulu.
Ukusno i zdravo povrće kao što su kupus, prokulica, brokula, kelj i cvjetača dobivaju lošu reputaciju zbog zastarjelih vjerovanja o bolestima štitnjače. „Goitrogen“ je riječ u upotrebi od 1950-ih godina prošlog stoljeća, a opisuje supstance koje uzrokuju stvaranje gušavosti, poznate kao „povećana štitnjača“. To je vrlo obmanjujuća riječ i može značiti različite stvari za različite supstance, od sprječavanja oslobađanja hormona štitnjače i mijenjanja načina na koji hormon štitnjače djeluje u tijelu, kako bi se suzbila apsorpcija joda.
Goitrogen je naziv za bilo koju supstancu koja ima potencijal ometanja funkcije štitnjače. Zanemarivo je to što različite goitrogene namirnice djeluju na različite načine. Zato je dobro pročitati znanstvene studije i rezultate kliničkih ispitivanja prije nego što se utvrdi je li hrana kontraindicirana za Hashimoto ili nije. Postoje određeni goitrogeni mehanizmi koji nas trebaju činiti opreznijima. Riječ je prvenstveno o inhibiciji enzima štitnjače (peroksidaze) ili inhibiciji oslobađanja hormona štitnjače. Stoga je preporučljivo izbjegavanje određenih goitrogena koji to čine. To se prije svega odnosi na soju.
Loš utjecaj nitrata
Znanstvene su studije dokumentirale da nitrati koji se nalaze u procesuiranoj hrani imaju izravno toksično djelovanje na štitnu žlijezdu. Međutim, nedostaje dokaz za slična oštećenja drugih goitrogena kao što su brokula, kupus, repa, itd. Kategorizacija goitrogenih razarača uzrokovana je tvarima poznatima kao glukozinolati, koji se nalaze unutar te hrane. Ako se konzumiraju u velikim količinama, glukozinolati mogu spriječiti apsorpciju joda u štitnjači.
Velika panika vladala je pedesetih godina prošlog stoljeća kada je glavni razlog hipotireoze bio nedostatak joda, a sve daljnje promjene u razinama joda bile su potencijalno problematične. Međutim, budući da su javni napori uloženi u dodavanje joda u zalihe soli (uglavnom u razvijenim zemljama), hipotireoza uzrokovana nedostatkom joda postala je manje prisutna. Zapravo, Hashimoto je postao glavni razlog hipotireoze. Bio je odgovaran za 90-97 posto slučajeva hipotireoze u SAD. Nedostatak joda danas nije široko rasprostranjen uzrok obolijevanja od Hashimota. Većina ovog navedenog povrća niti ne sadrži dovoljno glukozinolata za izazivanje nedostatka joda u organizmu. Stoga je konzumacija ovog povrća (osim za osobe inače osjetljive na njega) savršeno ispravna za većinu oboljelih od Hashimota i ne bi trebala utjecati na funkciju štitnjače. Za sve ipak zabrinute za njegovo djelovanje, preporuka je kuhanja ili fermentiranje ovih vrsta povrća. To će biti dovoljno da se uništi mala količina glukozinolata koje sadrži.
Mit 2: Ne trebam se odreći glutena jer su testovi ukazivali da nisam osjetljiva na njega.
Gluten je tvar koja se nalazi u pšenici, ječmu i raži. Glavni je element brojnih namirnica u Sjevernoj Americi, Europi i Australiji. Nalazi se u kruhu, kolačima, tjestenini i u mnogo ostale omiljene hrane. Osobe s Hashimotom imaju veću vjerojatnost za celijakiju u usporedbi s ostalima, a upravo je izostavljanje glutena iz prehrane pomoglo mnogima da je dijagnosticiraju. Međutim, celijakija nije jedini problem vezan uz gluten. Laboratorijsko testiranje može biti vrlo korisno u određivanju jeste li osjetljivi na gluten, no, nažalost, tehnologija testiranja nije savršena. Često se mogu vidjeti negativni nalazi na reaktivnu hranu poput glutena, mliječnih proizvoda i soje. Stoga je najbolji test za provjeru jeste li osjetljivi na gluten eliminacijska dijeta u kojoj izbjegavate gluten 2-3 tjedna, a zatim ga ponovno polako uvodite i zapažate reakcije organizma na njega.
Istraživanja su pokazala da gluten potiče crijevnu permeabilnost kod svih pojedinaca, bez obzira na to imaju li celijakiju ili ne. A znamo da je intestinalna permeabilnost odnosno simptom curenja crijeva, gotovo uvijek povezan s Hashimotom. Stoga i te kako ima smisla činjenica da izbacivanje zajedničkog iritansa – glutena, dovodi do poboljšanja zdravlja crijeva i cjelokupnog zdravlja mnogih osoba s Hashimotom.
Dobrobiti bezglutenske prehrane
U jednom je istraživanju utvrđeno da se 90 posto ispitanika osjećalo bolje na bezglutenskoj dijeti, a kod samo 10 posto njih dijagnosticirana je celijakija. Prehrana bez glutena može pomoći ublažiti mnoge simptome povezane s Hashimotom, kao što su umor, gubitak kose, nadutost, konstipacija, proljev, bol, refluks kiseline, dobitak na težini i mnogi drugi. Također može smanjiti autoimuni napad na štitnu žlijezdu.
Bezglutenska prehrana jedna je od prvih stvari koje se preporučuju kod poremećaja štitnjače, bez obzira radi li se o Hashimotu, hipotireozi ili Gravesovoj bolesti. Probajte samo dva tjedna ne konzumirati namirnice s glutenom i vidjet ćete razliku, osjećat ćete se neusporedivo bolje. Jer, najbolji test je upravo pokazatelj kako se osjećate. Ako ne uočite razliku, uvijek se možete vratiti na prijašnji način prehrane.
Mit 3: Bademi su zdrava hrana, stoga ih svakodnevno trebam jesti.
U nastojanju da jedu zdravije, mnogi se okreću bademima kao zamjeni za žitarice. To je zato što su bademi vrlo ukusni i vrlo svestrani. Mogu se pretvoriti u Paleo kruh, mogu se koristiti kao zamjena za mrvice kruha (prezle), mogu se jesti kao samostalni zalogaji. Nažalost, mnogi ljudi mogu biti osjetljivi na bademe. Zapravo, nakon glutena, mliječnih proizvoda i soje, bademi su jedna od najučestalijih reaktivnih namirnica za osobe s Hashimotom. Puno je veći rizik da postanete osjetljivi na bademe ako ih jedete previše, iz dana u dan. Ako još niste počeli reagirati na njih, predlažemo da ih zamijenite s drugom zdravom hranom i konzumirate samo svaka 3-4 dana.
Mit 4: Najbolji izvor selena su brazilski oraščići.
Selen je mineral u tragovima koji igra ključnu ulogu u funkciji štitnjače, a njegov nedostatak jedan je od okidača za Hashimoto. Selen djeluje kao katalizator za prevođenje neaktivnog T4 u biološki aktivan T3. Pomaže i u zaštiti stanica štitnjače od štetnih učinaka vodikovog peroksida koji se generira iz sinteze hormona štitnjače. Dok je selen potreban hranjivim tvarima za pravilnu funkciju štitnjače, njegov je učinak osjetljiv na dozu i smatra se suženim terapeutskim indeksom. Provedene su studije o specifičnoj dozi selena potrebnog za smanjenje protutijela štitnjače. Pokazale su kako doze ispod 200 mcg nisu bile korisne za smanjenje antitijela štitnjače, a doze veće od 900 mcg dnevno bile su otrovne.
Mnogi vjeruju da će konzumacijom brazilskih oraha pomoći povećanju razine selena u organizmu. Međutim, važno je napomenuti da sadržaj selena u brazilskim orašastim plodovima može varirati desetostruko, ovisno o tome gdje su uzgajani. Npr. mogu sadržavati od 55 mcg do 550 mcg selena. Dakle, ako se brazilski oraščići koje konzumiramo ne testiraju na sadržaj selena, ne možemo sa sigurnošću znati uzimamo li ih prekomjerno ili nedovoljno. Osim toga, mnoge osobe s Hashimotom mogu biti osjetljive na orašaste plodove. Stoga i uzimanje brazilskih oraha može biti kontraproduktivno. Zato je dobivanje selena iz dodataka prehrani puno sigurnija i bolja opcija. Metionin selena u dodatku prehrani u dnevnoj dozi od 200 mcg klinički je ispitan i pokazao je 50-postotno smanjenje antitijela štitnjače tijekom tri mjeseca. Neki kliničari čak mogu preporučiti dozu do 400 mcg dnevno.
Utvrđeno je da dodatak selena smanjuje antitijela i simptome Hashimota, poboljšava općenito stanje kod Gravesa i smanjuje učestalost postpartumnog tireoiditisa tijekom trudnoće. Zahvaljujući nadomjesnoj dozi selena, regulira se šećer u krvi, snižavaju antitijela štitnjače i pomaže oslobađanju od napadaja panike, tijelo dobiva više energije i smanjuje se gubitak kose.
Mit 5: Svježe mlijeko je zdravije od pasteriziranog.
Zagovornici ovog mitova oslanjaju se na informacije da proces pasterizacije mijenja proteinske strukture mliječnih proteina, što ih čini više reaktivnima. Međutim, ako ste već bili osjetljivi na mliječne proteine, kazein ili sirutku od konzumiranja konvencionalnog mlijeka, tada konzumiranje sirovih mliječnih proizvoda, organskih mliječnih proizvoda, mlijeka bez laktoze ili kozjeg mlijeka i dalje može biti problem. Moguće je da, ako ste pili svježe mlijeko cijeli život, možda niste razvili osjetljivost. Ali, općenito je kravlje mlijeko teže probaviti za većinu odraslih osoba s Hashimotom. Najčešće reakcije na mliječne proizvode uključuju reakcije crijeva (poput nadutosti, proljeva i refluksa kiseline), kao i reakcije pluća (kašalj, astma, sinusitis, sluz) i stanje kože (ekcem, osip, akne ).
Kod reakcija na mlijeko, poput svih odgođenih reakcija na hranu, gotovo je nemoguće znati je li mliječni proizvod okidač za vas ako ne uklonite sve mliječne proizvode barem 2-3 tjedna. I ujedno provjerite jesu li se neki od simptoma koji se uočili, ublažili. Zatim možete polako uvoditi mlijeko u prehranu i zapažati vraćaju li vam se simptomi koje ste imali.
Mit 6: Prehrana s niskom razinom ugljikohidrata loša je za osobe s problemima štitnjače.
Možda zvuči kao iznenađenje, ali ugljikohidrati nisu nužan element u našoj prehrani. Čak 50 posto osoba s Hashimotom može imati probleme s metabolizmom upravo zbog ugljikohidrata. Ujedno, dokazano je da je niska razina ugljikohidrata korisna za osobe s Hashimotom.
Ograničavanje unosa ugljikohidrata dovest će do puno više energije i manje tjeskobe. Nadalje, antitijela štitnjače pokazala su trend opadanja s ovom vrstom prehrambene. U studiji iz 2016. godine 108 osoba s Hashimotovim poremećajem odabrano je za praćenje prehrane s niskom razinom ugljikohidrata tijekom 3 tjedna. Njihovi rezultati zatim su uspoređivani s drugom skupinom ispitanika koju su činila 72 pacijenta koji su za to vrijeme bili na standardnoj niskokaloričnoj prehrani, bez ograničavanja unosa hrane. Nakon samo 21 dan, svi bolesnici u ispitnoj skupini na prehrani sa smanjenim ugljikohidratima (low carb dijeta) pokazali su značajno smanjenje razine antitijela štitnjače. Ostali faktori, kao što su isključivanje mliječnih proizvoda, jaja i goitrogena iz prehrane kod druge grupe ispitanika pokazala je učinkovitijom dijetu bez ugljikohidrata i njenu prednost za osobe s Hashimotom.
Važnost želučane kiseline
Neke osobe s Hashimotom (iako ne sve) čak mogu imati koristi od prehrane s ultra niskim razinama ugljikohidrata, kao što je npr. ketogena dijeta. Kod nje konzumiraju se visoke razine masnoća, a ugljikohidrati su ograničeni na manje od 20 grama dnevno. Dok neki tvrde da su umorniji nakon prehrane bogate proteinima/masnoćama, to nije uvijek zbog potrebe za ugljikohidratima. Osjećate li se umornijima na dijeti koja se uglavnom sastoji od masti i bjelančevina, to može biti posljedica niske razine želučane kiseline. Ona dovodi do neodgovarajućeg probavljanja proteina.
Utvrđeno je kako većina osoba s Hashimoto ima nisku ili nikakvu želučanu kiselinu, što narušava njihovu sposobnost probavljanja proteinske hrane. Nedovoljno probavljanje bjelančevina može osobu umoriti, jer probava oduzima tijelu puno energije. Osobe koje imaju nisku razinu želučane kiseline mogu prirodno naginjati prema prehrani s puno ugljikohidrata kako bi imali više energije. Ugljikohidrati, naime, ne zahtijevaju za pravilnu probavu toliko želučane kiseline kao i proteini.
Kako biste poboljšali probavu bjelančevina, predlažemo vam da povećavate unos vitamina i uzimate protein digestivnog enzima betaine s pepsinom. Ostale opcije za povećanje želučane kiseline i poboljšanje probave uključuju vruću vodu s limunom (ujutro natašte) ili čajnu žličicu jabučnog octa u čaši vode.
Mit 7: Dijeta može izliječiti sve, pa ako samo uklonim određenu hranu, izliječit ću se.
Dok neke osobe imaju puno uspjeha kod promjene prehrane, pa čak i odlazak u potpunu remisiju Hashimota, to nije uvijek slučaj. Nemojte krivo shvatiti, ali konzumirajući hranu bogatu hranjivim tvarima, mogu se učiniti čuda i jedna je od prvih stvari koje se preporučuju. Međutim, ako slijedite određenu prehranu 3 mjeseca i ne vidite rezultate, vjerojatno imate infekciju crijeva koja uzrokuje upalu i sprječava ozdravljenje.
Infekcije crijeva dovode do crijevne permeabilnosti, što je jedan od glavnih pokretača Hashimota. Uklanjanje većine infekcija zahtijevat će ciljane tretmane kao što su antibiotici, antifungali ili antiprotozoalni agensi. Ako se infekcija ne liječi, osoba može postati osjetljiva na sve više hrane, dodatno sužavajući popis hrane koju tolerira i koju može konzumirati.
Dok ne spoznate koji vam način prehrane najviše odgovara, morat ćete istraživati, a ponekad i pogriješiti. No, uz malo ustrajnosti, pronaći ćete način prehrane koji će vam pomoći da se puno bolje osjećate.
Što su goitrogeni i koja je hrana najbolja za oboljelu štitnjaču?
