Tvari koje dolaze iz okoliša, a mogu se uplitati u rad neke žlijezde u našem tijelu nazivamo endokrinim disruptorima. Termin endokrini disruptori skovan je 1991. godine na jednom stručnom skupu. Koncept o egzogenim tvarima, ponajprije sintetskim kemijskim spojevima koji se upliću u rad naših hormona, vuče korijene još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Povezan je s istraživanjima na divljim životinjama poput ptica i krokodila kod kojih su primjećene promjene u reprodukciji uslijed izlaganju određenim sintetskim spojevima. Veliku pažnju privukla je i primjena analoga estrogena, dietilstilbetrola koji se sredinom prošlog stoljeća primjenjivao u liječenju prijetećeg spontanog pobačaja, osobito u SAD-u. Djevojčice majki koje su liječene ovim sintetskim estrogenom obolijevale su od adenokarcinoma i različitih malformacija reproduktivnog sustava.
Hormoni štitnjače ključni su za neurološki razvoj u raznim fazama života i postoje dokazi da i niske, uobičajene doze nekih kemikalija imaju učinak na endokrini sustav.
![](https://xn--titnjaa-o6a36e.hr/wp-content/uploads/2023/01/C8757A4F-A7ED-4DA7-AC5F-057A038B5C12-scaled.jpeg)
Crna lista namirnica koje usporavaju rad štitnjače
Suvremeni koncept disruptora štitnjače obuhvaća sintetske spojeve, ali i biološki aktivne komponente hrane koje se mogu uplitati u rad hipotalamusa, hipofize i štitnjače. Ometanje biosinteze i izlučivanja hormona štitnjače, transporta, metabolizma i lokalnog djelovanja hormona također je područje djelovanja endokrinih disruptora. Goitrogeni spojevi prirodni su spojevi koje nalazimo u namirnicama poput voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki. Imaju snažno blagotvorno djelovanje u organizmu, međutim, kada je u pitanju štitnjača, mogu onemogućavati rad enzima tiroidne peroksidaze. Mogu blokirati i ulaz joda u štitnjaču i smanjivati razinu hormona TSH koji pomaže proizvesti hormone štitnjače.
Tiroidna peroksidaza (TPO) je enzim koji pretvara jod iz plazme u aktivni oblik čijim vezanjem na protein tireoglobulin nastaju hormoni štitnjače T3 i T4. Goitrogene spojeve možemo podijeliti u tri skupine spojeva:
- goitrine
- tiocijanate
- flavonoide
Goitrini i tiocijanati nastaju u biljci u trenutku kada dođe do oštećenja biljke odnosno kada ih npr. zarežemo nožem. Flavonoidi se općenito smatraju zdravim antioksidansima koje bakterije u našim crijevima mogu pretvoriti u goitrogene spojeve. Namirnice koje se ističu sadržajem goitrogenih spojeva, a koji se upliću u rad enzima TPO su:
- kupusnjače poput: brokule, korabice, cvjetače, prokulica, rotkvica, kupusa i hrena.
Na crnoj listi rada štitnjače nalaze se i:
- soja
- crni i zeleni čaj.
Iako se ove namirnice mogu uplitati u rad štitnjače, odgovor na pitanje trebamo li se zabrinjavati oko njihovog unosa je ipak – ne. Ove namirnice, konzumirane u normalnim količinama, sigurne su i za osobe s narušenom funkcijom štitnjače, a velike blagodati za zdravlje svakako nadmašuju mali rizik koje donose za rad štitnjače.
Što su goitrogeni i koja je hrana najbolja za oboljelu štitnjaču?
![](https://xn--titnjaa-o6a36e.hr/wp-content/uploads/2023/01/4339DE24-B051-4C18-B4B1-0A54EBD21EF8-scaled.jpeg)
Dodaci prehrani koji ometaju rad štitnjače
Za određene dodatke prehrani smatra se kako imaju nepovoljno djelovanje na rad štitnjače. Zbog toga nose upozorenje da se ne preporučuju osobama s bolestima štitnjače. Radi se o biljkama:
- Bakopa monieri
- algama Fucus i Laminaria
- morskoj salati
- magnoliji
- papru, odnosno dodacima prehrani koji sadrže piperin iz papra.
Ove se biljne vrste često nalaze u proizvodima koji se koriste kao pomoć kod mršavljenja i često se nazivaju fat burnerima. Dolaze u kombinaciji s kofeinom, ekstraktom zelenog čaja i cimetom koji su također na popisu tvari koje mogu suprimirati rad štitnjače.
S druge strane, valja naglasiti kako neki dodaci prehrani imaju stimulativno djelovanje na štitnjaču, stoga su korisni kod njenog usporenog rada. Riječ je o:
- mineralu selenu
- omega-3 masnim kiselinama.
![](https://xn--titnjaa-o6a36e.hr/wp-content/uploads/2023/01/44210235-C451-4A72-ABA7-C5AABCA91078-scaled.jpeg)
Kemikalije – plastifikatori i pesticidi
Na popisu neprijatelja štitnjače je i plastika, odnosno plastične komponente koje ulaze u hranu iz konzervi koje su s unutrašnje strane obložene plastičnim premazima. Te plastične komponente ulaze u hranu iz plastičnih posuda ako se hrana grije u njima ili se pohranjuje vruća. Ulaze i iz PVC boca za pića i npr. onih za ocat. Bisfenol A (BPA) i ftalati njihovi su najpoznatiji predstavnici. Neka istraživanja na životinjama povezala su unos ftalata s karcinomom štitnjače.
Pesticidi su kemijske tvari za koje je poznato da djeluju kao endokrini disruptori. Europska agencija za sigurnost hrane 2014. godine objavila je izvještaj u kojem je navedeno da od 287 testiranih pesticida više od jedne trećine njih može negativno utjecati na rad štitnjače.
Hormoni štitnjače ključni su za neurološki razvoj u raznim fazama života i postoje dokazi da i niske doze ovih kemikalija, u dozama koje su uobičajene, imaju učinke na endokrini sustav, osobito u određenim razvojno ranjivim fazama. Stoga najviše na oprezu moraju biti trudnice i mala djeca.
Autorica: Mirja Zupčić, dipl. nutr.
Literatura:
- Oliveira, K. J., Chiamolera, M. I., Giannocco, G., Pazos-Moura, C. C., & Ortiga-Carvalho, T. M. (2019). Thyroid function disruptors: from nature to chemicals, Journal of Molecular Endocrinology, 62(1), R1-R19.