Štitnjača ili štitna žlijezda smještena je u prednjem donjem dijelu vrata. Ima oblik leptira (leptir mašne). Čine je dva režnja (desni i lijevi) povezana središnjim dijelom (istimusom). Svaki režanj kod zdrave štitnjače širok je između 2 i 2,5 cm te dug oko 4 cm. Volumen je između 15 i 30 cm³, a masa zdrave štitnjače iznosi između 16 i 25 grama (kod muškaraca je prirodno malo veća – oko 18 grama). Svako odstupanje u izgledu, masi, veličini primjećeno na ultrazvučnom pregledu zahtijeva daljnje liječničko praćenje.
Kod žena obujam i masa ovise i o menstrualnom ciklusu, tako da se, za vrijeme mjesečnice, može povećati i za 50%.
Štitnjača je hormonalni organ, jedan od najprokrvljenijih u tijelu. Cijela žlijezda građena je od manjih stanica, nazvanih folikulima, koji se čine poput mjehurića. Folikuli grade stanice – tireocite, koje proizvode hormone i koloid (gusta tekućina u kojoj je koncentriran tireoglobulin – bjelančevina na koju su vezani hormoni štitnjače).
Paratireoidne žlijezde
Uz štitnu žlijezdu smještena su mala ovalna tjelešca tzv. doštitne ili paratireoidne žlijezde. Uz svaki režanj štitnjače nalaze se po dvije doštitne žlijezde (gornja i donja). Veličina žlijezde je oko 4x3x2 mm, a težina od 30 do 80 mg. Žlijezde su građene od glavnih stanica koje sadrže i izlučuju zrnca doštitnog hormona (PTH- paratireoidni hormon).
Parathormon (PTH) regulira normalnu koncentraciju kalcija u krvi. Tijekom kirurškog zahvata, tj. kod operacije štitnjače jedna od mogućih komplikacija je oštećivanje paratireoidnih žlijezda, stoga se, nakon operacije provjerava status ioniziranog kalcija u krvi te se prema potrebi daje terapija.
