Omiljena stvar u mome životu nije novac. Najvrijedniji izvor koji svatko od nas posjeduje zapravo je vrijeme.
Steve Jobs
Iako je vrijeme apstraktni pojam i prolazno je, čovjek je oduvijek pokazivao zanimanje za mjerenjem vremena. Možemo ga mjeriti na temelju promjena koje se događaju u prirodi kao što su izmjene godišnjih doba, Mjesečevih mijena te dana i noći. Ali je čovjek odavno težio za time da još preciznije izmjeri vrijeme. Zato je izumio sat, jedan od najstarijih izuma za mjerenje vremena.
Prvi satovi
Prvi izumljeni satovi bili su vodeni satovi i satovi svijeće. Koristili su ih Grci i Rimljani za mjerenje kratkih vremenskih razdoblja, najčešće da bi mjerili vrijeme govornicima. Vodeni satovi zvali si se klepsidre, a koristili su se na način da bi se spuštanjem razine vode spuštala i figurica koja je štapićem na valjku pokazivala vrijeme. Svijeće i uljane svjetiljke upotrebljavale su se za mjerenje vremena do 1800-tih, ali nikada nisu bili savršeni budući da je njihovim sagorijevanjem čovjek trebao pretpostaviti koliko je vremena proteklo. Zatim su uslijedili pješčani satovi, koji su se sastojali od dviju spojenih tikvica koje su omogućavale protjecanje pijeska s vrha na dno. Takvi satovi postoje i danas,manji su i praktičniji, i koriste se, na primjer, u dentalnoj medicini za djecu, kako bi ih se naučilo koliko dugo trebaju prati svoje male zubiće. U Europi su tijekom 14. stoljeća bili popularni satovi na tornjevima, a jedan od najpoznatijih takvih satova danas je Big Ben u Londonu. Pojavom mehaničkih satova s alarmom započinje nova era mjerenja vremena. Za takve je satove zaslužan Seth E. Thomas. Nakon njih uslijedili su radio-alarmi, alarmi s odgodom te danas najpopularniji računalni satovi.
Ipak, mehanički satovi imaju svoju posebnu draž. Svake se godine proizvede na milijuni takvih satova, a stručnjaci su izumili i nove zapinjače koji stvaraju manje trenja. Zašto se mnogima sviđaju mehanički satovi? Jedan od razloga je dugi vijek trajanja. Dok kvarcni sat može pouzdano raditi petnaestak godina, kvalitetan mehanički sat može trajati preko 100 godina. Takvi se satovi nasljeđuju s koljena na koljeno i često se čuvaju kao draga uspomena. Nekima se pak mehanički satovi sviđaju zbog složenosti i precizne usklađenosti sićušnih zupčanika i opruga te drugih mehanizama koji omogućavaju da sat pokazuje točno vrijeme. Osim toga, neki od tih satova izrađeni su ručno, pa je njihova vrijednost zaista neprocjenjiva.
Ručni satovi
Moda nošenja ručnih satova pojavila se krajem 19. stoljeća. Takvi su satovi bili naročito omiljeni među ženama. Iako su, tijekom Prvog svjetskog rata topnički časnici zaključili su da je praktičnije nositi sat na ruci nego u džepu. Vojnicima je pod punom spremom i oružjem u rukama bilo teško posegnuti u džep da bi vidjeli koliko je sati te su se tada dosjetili privezati sat za zapešće pomoću kožnog remena. Nakon toga naglo je porasla popularnost ručnih satova.
Proizvođači su tako počeli proizvoditi satove i za muškarce i za žene, no kućište takvih satova još je uvijek bilo prilično osjetljivo i podložno oštećenjima. Taj su problem riješili postavljanjem zaštitne mreže preko brojčanika sata koja je najčešće bila izrađena od srebra, ali je dozvoljavala čitanje vremena. Remen ručnih satova se također mijenjao kroz vrijeme, pa su tako današnji remeni mnogo ugodniji, fleksibilni su i moguće ih je skratiti ili produžiti.
Iako su bili iznimno popularni u vojnim redovima, ručnim su satovima trebala čak dva desetljeća da dobiju naklonost šire javnosti. Proizvođači su kontinuirano unaprjeđivali tehnologiju mehanizma i dizajn te tako zainteresirali potrošače. Iako su prvi satovi još uvijek imali zaštitnu mrežu, postali su privlačni zbog svoje praktičnosti, dizajna i bolje preciznosti.
Neki od napoznatijih ručnih satova su:
- Abraham-Louis Breguet (1810. – 1812.) – prvi patentirani ručni sat
- Rolex (1945.) – ručni sat koji pokazuje i datum
- Hamilton Watch Company (1957.) – ručni sat s elektrodinamičkim pogonskim mehanizmom
Bulova (1960.) – ručni sat s elektroničkim regulatorom
Kako izabrati pravi sat?
Svatko bira sat po svom ukusu. Mnogi poklanjaju pažnju ne samo praktičnosti i točnosti, nego i lijepom izgledu. Prije same kupnje dobro je razmisliti za što vam on treba. Hoćete li ga nositi svaki dan ili samo u posebnim prilikama? Hoće li sat biti izložen udarcima te izuzetno visokim ili niskim temperaturama? Ako je sat redovito izložen djelovanju jakih kemikalija ili morske vode, brzo će mu se uništiti remen i okvir. Stoga je dobro voditi računa i o svim ovim detaljima.
Ukoliko se bavite sportom, preporučljivo je da nabavite vodootporni sat. Ako ste skloni zaboraviti na to da trebate navinuti sat, mogli biste nabaviti kvarcni sat koji se ne treba navijati ili mehanički sat s automatskim navijanjem, kod kojeg se mehanizam za navijanje aktivira svaki put kad pomaknete ruku. Ako vam je stalo do točnosti, nabavite kronometar, izuzetno precizan sat koji zadovoljava najstrože kriterije točnosti. Kvarcni satovi u pravilu su precizniji od mehaničkih.
Što se tiče cijene, najbolje je unaprijed odrediti koliko najviše možete potrošiti. Mehanički satovi obično su skuplji od kvarcnih. No imajte na umu da većina satova ima isti pogonski mehanizam i svi su ti mehanizmi podjednako kvalitetni. Cijene obično variraju zbog nekih drugih dijelova sata kao što su kućište, remen ili narukvica. Stoga ne mora nužno značiti da je skuplji sat točniji i pouzdaniji.
Ručni sat je klasik! Odličan je modni dodatak u svakoj sezoni, i svaki iza sebe čuva jedinstvenu priču nekog starog urara koji ga je s posebnom preciznošću napravio. Ove sezone poseban su hit satovi nalik na narukvice, baš onakve kakve su nosile vaše bake, ili prabake, davnih 1920-ih. I zato slobodno zavirite u bakinu kutiju s nakitom jer se baš tamo skriva jedan ovakav komad. Ako niste pobornik minimalizma, kožni klasik je uvijek dobra zamjena.
