Iako je pravilna i uravnotežena prehrana temelj zdravlja probavnog sustava, dodaci prehrani poput probiotika i probavnih enzima mogu biti od velikog značaja za uklanjanje probavnih tegoba i uspostavljanje izgubljene ravnoteže. Probiotici i probavni enzimi danas su jedni od najčešće korištenih dodataka prehrani. Iako različite, njihove funkcije su podjednako važne za zdravlje probavnog sustava. Pravo pitanje je kako znati koji vam je od tih suplemenata potreban? A gdje bi se odgovor krio nego u probavnom sustavu. Stoga ćemo u nastavku sažeti najbitnije razlike između probavnih enzima i probiotika kako biste lakše došli do odgovora koji od njih vam je potreban.
U zdravom probavnom sustavu, velik broj dobrih bakterija kontrolira broj loših bakterija.
Probiotici
U zdravom probavnom sustavu, velik broj dobrih bakterija kontrolira broj loših bakterija. Baš kao što zdrave biljke drže korov pod kontrolom u dobro njegovanom vrtu. Kad se ravnoteža crijevne mikroflore naruši, glavnu riječ vode loše bakterije. Neki od čimbenika koji pridonose narušavanju ravnoteže mikroorganizama u crijevima su neuravnotežena prehrana, antibiotici, pušenje, stres, alkohol itd. Čak i nedostatak tjelovježbe ili sna mogu imati negativan utjecaj na crijevnu mikrobiotu. Simptomi koji se najčešće javljaju u slučaju neravnoteže crijevne mikroflore su pojačano stvaranje plinova, povremena nadutost, žgaravica, problemi s pražnjenjem crijeva, kao i neka kožna stanja i gljivične infekcije.
Probiotici su živi mikroorganizmi čiji učinci povoljno djeluju na zdravlje domaćina, zbog čega ih još nazivamo „dobre“ bakterije. Pridonose uspostavljanju ravnoteže crijevne mikroflore i omogućuju bolju probavu. Važni su u prevenciji raznih bolesti crijeva i za funkciju imunosnog sustava. Dvije najpoznatije kulture probiotika su Lactobacillus i Bifidobacterium.
Probiotike unosimo putem hrane koja ih sadrži, kao što su jogurt, kefir, jabučni ocat, zakiseljeno povrće, neki sirevi itd. Osobe koje ih hranom ne unose u dovoljnoj količini trebale bi ih nadoknaditi putem probiotskih dodataka prehrani.
Uzimanje probiotika pomaže u ponovnom uspostavljanju ravnoteže u probavnom sustavu te smanjuje pretjeranu aktivnost imunosnog sustava i upalu u crijevima. Koristi probiotika su vidljive i izvan probavnog sustava. Očituju se kroz zdravlje kože i zdravu tjelesnu masu, a povoljno utječu i na raspoloženje.
Probiotici su osjetljivi, posebno na toplinu i svjetlo. Stoga se trebaju čuvati na hladnom i tamnom mjestu kako bi bakterije ostale žive prije nego ih unesemo u probavni sustav.
Probavni enzimi
U našem tijelu se svakodnevno odvija bezbroj biokemijskih reakcija. Među njima ima i onih koje se ne mogu privesti kraju ako nema enzima.
Enzimi ili fermenti su biološki aktivne bjelančevine (proteini) koje u živim organizmima kataliziraju, tj. ubrzavaju biokemijske reakcije, uključujući i one metaboličke i vrlo su specifični.
Enzimi u organizmu obavljaju razne funkcije temeljem čega se dijele u određene skupine. Posebna skupina su probavni enzimi koji sudjeluju u svim fazama procesa razgradnje hrane u probavnom sustavu na hranjive tvari. A one se potom apsorbiraju u krvotok i krvlju dostavljaju svakoj stanici u tijelu.
Za razliku od probiotika, probavne enzime tijelo samo proizvodi, odnosno proizvode ih žlijezde s vanjskim izlučivanjem (slinovnice, želučane žlijezde, gušterača…). Podijeljeni su u tri skupine:
- amilaze – razgrađuju ugljikohidrate na jednostavne šećere
- proteaze – kidaju proteine na aminokiseline
- lipaze – razgrađuju mast u masne kiseline.
No, kako probavne enzime unosimo i izvana, putem hrane, jako je važna uravnotežena prehrana. Odnosno, važan je unos namirnica koje se smatraju njihovim odličnim izvorom. To su svježe voće i povrće, svježe mlijeko, svježi mliječni proizvodi, kefir, zakiseljeno povrće i sirovi med. Pri tome treba imati na umu da su, jednako kao i probiotici, probavni enzimi osjetljivi na toplinu. Na njih još utječe i kiselost okoline (pH vrijednost) u kojoj se nalaze. Tako previše kisela ili previše lužnata okolina može zaustaviti njihovo djelovanje.
Kod nekih osoba proizvodnja određenih probavnih enzima nije dostatna. Zbog toga je kod njih izražena netoleranciju na hranu. Ona se očituje kroz probavne smetnje pri konzumaciji određene hrane, a koje mogu biti slične onima koje se javljaju u slučaju poremećaja crijevne mikroflore. Jedna od najčešćih netolerancija na hranu je netolerancija na laktozu zbog manjka laktaze, enzima koji razgrađuje laktozu.
Netolerancija na hranu može dovesti do velikog problema ako se hrana koja uzrokuje simptome potpuno izbaci iz jelovnika. Npr. u slučaju netolerancije na laktozu, izbjegavanje namirnica koje sadrže laktozu može doprinijeti nedostatku kalcija i razvoju osteoporoze. Stoga se osobama koje pate od nedostatka određenih probavnih enzima savjetuje uzimati odgovarajuće suplemente probavnih enzima i bezbrižno uživati u svim vrstama hrane.
Kako odabrati pravi smjer nadoknade?
Zaključili smo kako probavni enzimi i probiotici podržavaju zdravlje probavnog i imunosnog sustava, odnosno zdravlje u cjelini, no da pri tome imaju različite funkcije u tijelu. Ako ste upravo priveli kraju propisanu kuru antibiotika, probiotici će vam biti više od pomoći nego probavni enzimi. Međutim, ako znate da vam određena hrana uzrokuje probavne tegobe, uzimanje probavnih enzima omogućit će vam konzumaciju te hrane bez neugodnih posljedica.
Ako na temelju postojećih probavnih tegoba ne možete procijeniti radi li se o neravnoteži crijevne mikrobiote ili nedostatku određenog probavnog enzima, najbolje je napraviti eksperiment: koristite probiotike kroz dva do tri tjedna i pratite simptome – ukoliko se povuku, nastavite uzimati probiotik, a ako i dalje traju onda treba istražiti drugi mogući uzrok.
Preporučuje se što više probiotika i probavnih enzima uzimati iz prirodnih izvora. No, ukoliko to iz bilo kojeg razloga nije moguće, uputno je savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom koji vrsta dodatka prehrani bi u vašem konkretnom slučaju bio najbolji izbor.
Probiotici – korisni i neophodni za zdravlje
Probiotici u borbi protiv vaginalnih infekcija
Dr. Darija Vranešić Bender: Probiotici na maksimumu
