Ako ste žena čiji opseg struka premašuje 80 cm ili muškarac s opsegom struka većim od 94 cm, jedno je sigurno – imate višak bijelog visceralnog tkiva. No, čak i naoko vitki ljudi mogu imati ovo opasno tkivo – ako se loše hrane i premalo kreću. Za razliku od potkožnog masnog tkiva, koje se nalazi odmah ispod površine kože, visceralno masno tkivo, strukturom slično gelu, nalazi se duboko u trbuhu. Obavija organe kao što su jetra, bubrezi i gušterača. Bijelo masno tkivo opasno je za zdravlje jer mijenja metabolizam i način na koji organizam funkcionira.
Za razliku od smeđeg masnog tkiva, koje ubrzano troši kalorije i pridonosi mršavljenju, nakupine bijelog visceralnog tkiva potiču debljanje jer povećavaju osjećaj gladi.
Kako nastaje visceralno tkivo?
Visceralno masno tkivo nastaje zbog pretjerane konzumacije slatkiša i procesiranih ugljikohidrata, poput bijelog kruha i tjestenine od bijelog brašna. U tom slučaju, u krvi se nalazi previše glukoze. Ona se, budući da su stanice već uskladištile dovoljno glikogena, u organizmu pohranjuje kao bijelo masno tkivo. Višak masnoća oko trbuha i struka ne samo da nije oku ugodan nego i doslovno ugrožava život.
Imate li ga previše, prijeti vam i veći rizik od:
- koronarne srčane bolesti
- raka debelog crijeva
- moždanog udara
- dijabetesa
- demencije
- depresije
- nesanice
- artritisa
- seksualne disfunkcije
- pretilosti
Jeste li znali da se visceralno masno tkivo u tijelu ponaša poput zasebnog organa jer ono aktivno luči hormone i upalne tvari? Pohranjivanje viška sala oko organa okidač je i za stvaranje upalnih citokina, a to znači da dovodi i do raznih upalnih oboljenja.
Opasnosti koje donosi višak visceralnog tkiva
1. Povećava upalne procese
Osim što višak visceralnog tkiva potiče upalne procese u organizmu, to tkivo i samo postaje izvor upale jer se u njemu stvara vrsta upalne molekule – interleukin-6.MStoga je bijelo masno tkivo okidač za razne autoimune reakcije i brojna kronična oboljenja.
2. Otežava gubitak kilograma
Za razliku od smeđeg masnog tkiva, koje ubrzano troši kalorije i pridonosi mršavljenju, nakupine bijelog visceralnog tkiva potiču debljanje jer povećavaju osjećaj gladi. Bijelo tkivo dovodi do hormonskog disbalansa, zbog čega ste skloni prejedanju. Imate li višak bijelog tkiva, u krvi se povećavaju i razine inzulina. To ubrzava pretvaranje kalorija u masno tkivo, pa ulazite u začarani krug debljanja iz kojeg je teško izaći. Stoga je jako važno uvesti zdrave promjene što prije.
3. Ugrožava zdravlje srca i povećava rizik od moždanog udara
Upalni citokini koje stvara visceralnog masno tkivo okidač su za srčana oboljenja. Zbog upalnih procesa u organizmu jetra je preopterećena toksinima i lošim kolesterolom. To dovodi do nakupljanja plaka u arterijama, a u konačnici može doći i do srčanog ili moždanog udara. Visceralno tkivo dovodi se u vezu i s visokim razinama štetnih triglicerida i visokim krvnim tlakom, koji, ako se ne liječi, može završiti smrću.
4. Povećava rizik od dijabetesa
Učestalom konzumacijom procesiranih ugljikohidrata i šećera u krvi dolazi do naglih skokova šećera, što u konačnici može dovesti do otpornosti na inzulin. Učestalom konzumacijom takve hrane, osim što povećavate visceralno tkivo, ujedno vam prijeti i veći rizik od dijabetesa tipa 2.
5. Pridonosi nastanku depresije i demencije
Višak visceralnog tkiva u organizmu dovodi i do disbalansa hormona, poput serotonina i galanina, što rezultira naglim promjenama raspoloženja. Studije su pokazale da je kod osoba koje imaju višak visceralnog masnog tkiva učestalija depresija. Također, pretilost je u uskoj vezi s lošim radom mozga. Što je veći opseg struka, to je i veći negativni utjecaj na hipokampus, moždani centar za memoriju. Istraživanja su pokazala da je demencija učestalija među osobama koje imaju puno abdominalne masnoće.
Koraci koji će pomoći da smanjite visceralno masno tkivo
1. Izbacite ili maksimalno smanjite bijeli šećer i rafinirane ugljikohidrate (bijelo brašno, bijelu tjesteninu, bijelu rižu), kao i svu procesiranu i gotovu hranu.
2. Smanjite unos škrobnog povrća bogatog kalorijama, poput graha, graška, krumpira i kukuruza.
3. Povećajte unos neškrobnog povrća (mrkva, kupus, cvjetača, rotkvica, koromač, krastavci, tikvice, zelena salata, šparoge), zdravih masnoća (avokado, maslinovo i kokosovo ulje, sjemenke) i biljnih proteina (orašasti plodovi).
4. Radite aerobne vježbe barem 2-3 puta tjedno (žustro hodanje, trčanje).
5. Smanjite stres i priuštite si dovoljno sna.
