Maternica – endometrioza, miomi, polipi

Maternica (lat. uterus, gr. hystera) je smještena u maloj zdjelici, između mokraćnog mjehura (sprijeda) i debelog crijeva (straga). Veličina joj je promjenljiva. U normalnom je stanju najčešće duga oko 6,5-9 centimetara. Od toga oko 2/3 dužine otpada na tijelo maternice (corpus uteri), a donja trećina na vrat maternice (cervix uteri). Glavna joj je funkcija, kao što joj i samo ime govori, smještaj, razvoj i izgon ploda. Tako se tijekom trudnoće može nevjerojatno rastegnuti, pri čemu joj se kapacitet povećava više od 4000 puta.

Maternica je funkcionalno podjeljena na dva dijela: tijelo i vrat maternice. Unutar tijela maternice nalazi se maternična šupljina, tzv. materište, omeđeno troslojnom stijenkom. Materište je trokutasta oblika i kod nerotkinja je, za razliku od rotkinja, malo, dok su stijenke maternice gotovo sljubljene. Pri vrhu materišta, s lijeve i desne strane, nalaze se unutrašnji otvori jajovoda. Dio tijela maternice iznad linije koja povezuje oba otvora jajovoda je dno ili fundus maternice.

Karcinom tijela maternice najčešća je zloćudna novotvorina ženskog reproduktivnog sustava i odnosi se na 6-7 posto svih karcinoma kod žena. Na četvrtom je mjestu, iza karcinoma dojke, pluća i debelog crijeva.

Na donjem dijelu maternična se šupljina, a time i samo tijelo maternice, sužava (pola centimetra dugačak isthmus) i prelazi u vrat maternice, na kraju kojega se nalazi otvor prema rodnici – vanjsko ušće vrata maternice. Prostor iza maternice a ispred debelog crijeva naziva se Douglasova šupljina ili prostor, koji je u zdravom stanju prazan i neosjetljiv na pritisak.

Pozicija maternice

Maternica nije fiksirana u jednom položaju. Gibljiva je u smjeru lijevo-desno i naprijed-nazad i smještajem se stalno prilagođava punoći mokraćnog mjehura i debelog crijeva (npr. pun je mjehur lagano potiskuje prema nazad). Dok stojimo, ispražnjenog mjehura i debelog crijeva, tijelo maternice naslanja se na mokraćni mjehur i nagnuto je prema naprijed (tzv. antefleksija). Ta se pozicija razlikuje od žene do žene, kao uostalom i kod svake žene tijekom različitih životnih razdoblja.

Maternica u retrofleksiji i antefleksiji

Kod otprilike 20% žena tijelo maternice naslanja se na debelo crijevo, okrenuto u smjeru prema kralježnici. Takva se pozicija naziva retrofleksija. Ako je vaša maternica u retrofleksiji i pritom ne osjećate probleme, nema razloga za paniku. Tek manji broj žena osjeća probleme poput bolova tijekom spolnog odnosa ili menstruacije, a rijetke zbog toga trebaju liječenje.

Stijenka maternice

Stijenku maternice grade tri različita sloja: endometrj, miometrij i perimetrij. Prvi, unutarnji sloj je endometrij i predstavlja sluznicu koja oblaže materničnu šupljinu. Budući da se u endometrij implantira oplođena jajna stanica, on je bogat žlijezdama i krvnim žilama. Debljina mu se mijenja tijekom života, a u našim reproduktivnim godinama i ciklički svakog mjeseca.

Endometrij je obložen miometrijem, mišićnim slojem debljine oko 2,5 centimetara, koji omogućuje trudove i porođaj. Miometrij je direktno sljubljen s perimetrijem – ovojnicom sačinjenom od vezivnog tkiva, koja dijeli maternicu od susjednih organa.

Dijelove stijenke maternice zapravo možemo vidjeti, a često i osjetiti. Naime, svakoga mjeseca naše se tijelo priprema za moguću trudnoću. Pod utjecajem hormona estrogena i protesterona endometrij stalno mijenja debljinu i izgled. Prije menstruacije povećava se i buja. Dođe li do oplodnje, oplođena će se jajna stanica smjestiti u taj zadebljali endometrij koji će potom hraniti fetus u njegovim prvim tjednima života. No, ako oplodnja izostane, endometrij se ljušti i mi ga doživljavamo kao menstrualno krvarenje. Odmah po menstruaciji endometrij je tanak, da bi se pod utjecajem estrogena počeo regenerirati i ponovno bubriti.

Da bi tijelo svakoga mjeseca moglo izbaciti svježe oljušten sloj endometrija, zaslužan je miometrij. Kontrakcije miometrija guraju “neiskorištenu” sluznicu, jednako kao što to čine i s djetetom kad dođe vrijeme da ugleda svijet. Tako su menstrualni grčevi zapravo umanjene verzije kontrakcija i bolova koje rodilje iskuse pri porodu.

Endometritis

Endometritis je upala sluznice maternice (endometrija). Do nje može doći ako se bakterije iz rodnice i vrata maternice prošire u materište. Uglavnom je riječ o polimikrobnoj infekciji sojevima streptokoka, stafilokoka i gonokoka, klamidijom, aktinomicetima, E. coli ili normalnim vaginalnim bakterijama. Svaki zahvat koji zahtjeva prolaz kroz vrat maternice do maternice (npr. umjetno izazvani pobačaj, kiretaža) povećava šanse za razvoj endometritisa. Kako endometrij direktno leži na miometriju, endometritis je nerijetko praćen miometritisom.

Endometritis je najčešće akutno stanje, ali može biti i kronično (npr. ponekad kod klamidijske infekcije), pa tako i simptomi mogu biti izraženi ili pritajeni. Endometritis uglavnom karakterizira bol i osjećaj pritiska u donjem dijelu trbuha i križima, pojačan i promijenjen iscjedak, nepravilna krvarenja te osjećaj slabosti i mučnine uz povišenu tjelesnu temperaturu. Bolest zahtijeva antibiotsku terapiju.

Endometrioza

Endometrioza je čest problem kod žena i najčešći krivac za bolne menstruacije i spolni odnos te probleme sa plodnošću. Riječ je o bolesti kod koje sluznica maternice (endometrij) raste izvan svojih anatomskih granica. Endometriotična žarišta najčešće su razmještena unutar same maternice, ali i dalje od nje (npr. na jajnicima) ili čak jako daleko (npr. u plućima). Ta su žarišta receptori za hormone, pa se stoga ponašaju kao endometrij maternice, bolje reći kao male maternice koje imaju folikularnu, a često i sekretornu fazu, dok sluznica endometrijskih cisti krvari i nekrotizra.

Simptomi endometrioze variraju u zavisnosti od toga gdje se nalaze endometriotična žarišta i u zavisnosti od menstruacijskog ciklusa. Ima žena kojima endometrioza ne stvara nikakve probleme. No, većina će osjećati bol i napetost u donjem dijelu trbuha, što se pogoršava uoči i na početku menstruacije, a smanjuje na njezinu kraju. Ostali simptomi mogu se odnositi na bol tijekom spolnog odnosa i neplodnost (uglavnom kad su endometriozom zahvaćeni jajnici i jajovodi).

Endometrioza se javlja isključivo u reproduktivnim godinama, dakle nikad prije prve i poslije posljednje menstruacije. Unatoč brojnim teorijama, uzroci nastanka endrometrioze još nisu poznati. Liječenje je individualno, a može uključivati hormonsku terapiju ili operativni zahvat.

Novotvorine i anomalije maternice

Dobroćudne novotvorine maternice nisu rijetkost, od čega su najzastupljeniji miomi, a za njima slijede adenomi maternice koji najčešće dolaze u obliku polipa i hiperplazija (dobroćudne promjene) endometrija. Karcinom tijela maternice je najčešća zloćudna novotvorina ženskog reproduktivnog sustava i odnosi se na 6-7 posto svih karcinoma kod žena (na četvrtom je mjestu, iza karcinoma dojke, pluća i debelog crijeva).

Miom

Miom je dobroćudni tumor građen od glatke muskulature. Većinom je kuglasta oblika, različitih veličina, a s vremenom može narasti do težine od više kilograma. Miom se javlja tek poslije 20 godine života, a najčešće u kasnim tridesetima. Nakon posljednje menstruacije obično se smanjuje, smežura i nestaje, a karakteristično je da menopauza kod žena koje imaju miom nastupa kasnije. Za nastanak mioma otkriveno je više kofaktora, ali ne i glavni uzrok. Miom se liječi tek kad počinje stvarati problem – najčešće obilna i nepravilna dugotrajna krvarenja, bolove i napetost u zdjelici te neplodnost – operativnim zahvatom ili hormonalnom terapijom.

Polip

Endometralni polipi građeni su od sluznice maternice (endometrija), a uzrok njihova nastanka još uvijek je nejasan. Ovi polipi mogu biti mali i diskretni. No, mogu i tako narasti i istegnuti se da provire kroz ušće maternice u rodnicu. Takvi su slučajevi ipak rijetkost i polipi rijetko predstavljaju problem. Isto tako, često sami otpadnu, a ako se to ne dogodi i počinju stvarati probleme u obliku obilnih ili izvanmenstrualnih krvarenja, mogu se odstraniti manjim operativnim zahvatom ili kombiniranom hormonskom terapijom.