Svi znamo koliko je važno redovno otići na godišnji servis automobila. Treba provjeriti ulje, kočnice, diskove, stanje motora…i svi to redovno radimo. Jer, hej, to se mora! Sistematski pregeld se, pokazuju istraživanja, ipak ne mora. Dakako, potpuno pogrešno!
Preporučljivo je obaviti sistematski pregled jednom godišnje ili jednom u dvije godine. Sve ovisi o dobi pacijenta, zdravstvenom stanju ili postojanju rizičnih čimbenika.
Jednako tako trebali bismo voditi računa i o servisu vlastitog tijela, odnosno odlasku na sistematski pregled. Baš kao i kod automobila, moći ćemo saznati u kakvom je stanju naš organizam, što trebamo promijeniti, s čim možemo biti zadovoljni i na što u budućnosti treba obraćati pažnju.
No, iako svi to teoretski znamo i kimamo glavom kada to netko spomene, malo je nas koji se toga u praski držimo. A trebali bismo. Posebno zato što je sve veća učestalost nekih bolesti poput hipertenzije, šećerne bolesti, prekomjerne tjelesne težine i povišenih masnoća u krvi koje pak dovode do oštećenja krvnih žila, infarkta miokarda, zatajivanja srca i moždanog udara. Upravo zbog tih je bolesti važno otići na pregled čak i ako nas ništa ne boli. Često su čimbenici rizika tih oboljenja prikriveno prisutni mjesecima i godinama, a moguće ih je detektirati upravo na sistematskom pregledu.
Općenito se ne može reći s koliko je godina preporučljivo otići na sistematski pregled. Ako osoba ima zdravu genetiku, uredne je tjelesne težine, nema stresan način života i bavi se fizičkom aktivnošću, s 40 godina bi trebala otići na sistematski pregled.
No, kako je tempo života danas kod mnogih drugačiji od navedenoga -ljudi žive stresno, loše se hrane, mnogo njih se ne bavi tjelesnom aktivnošću, neki liječnici preporučuju čak i 30-godišnjacima odlazak na sistematski pregled bez obzira na spol.
U 18 sati, dan prije pregleda, pojedite žgance i nakon toga uzimajte samo tekućinu, savjetuju liječnici.
Sistematski se pregledi dijele, zbog fiziologije i anatomije, na muške i ženske. Tu su i sistematski pregledi koji se razlikuju prema opsegu. Naime, nekome od 30 godina nisu potrebne pretrage koji se rade 50-godišnjacima.
Posebno treba istaknuti kako redoviti sistematski pregledi omogućuju pravodobno otkrivanje nekih malignih promjena. Jedan od načina je probiranje. To može biti određivanje koncentracije PSA u svih muškaraca starijih od 40 godina. Može biti pregled i UZV dojke u svih žena. Isto tako, može biti određivanje krvi u stolici u svih osoba starijih od 50 godina. Drugi način je ciljana dijagnostika članova obitelji osobe oboljele od karcinoma.
Preporučljivo je obaviti sistematski pregled jednom godišnje ili jednom u dvije godine, sve ovisi o dobi pacijenta, zdravstvenom stanju ili postojanju rizičnih čimbenika. Starija životna dob, kronične bolesti, pozitivna obiteljska anamneza i postojanje drugih rizičnih čimbenika opravdavaju i češće sistematske preglede.
Kako se pripremiti
Dan prije pregleda treba uzimati uobičajene dnevne obroke (doručak i ručak). No, svakako izbjegavati teško probavljivu hranu (svježe voće, povrće i mahunarke – posebno grah) koja izaziva nadutost. U 18 sati, dan prije pregleda, pojedite žgance i nakon toga uzimajte samo tekućinu, savjetuju liječnici.
Zbog laboratorijskih pretraga, koje su dio svakog sistematskoga pregleda, treba doći natašte. To znači da se 12 sati prije vađenja krvi ne smije ništa jesti ni piti kava, alkohol ili pušiti. Za analizu urina najbolje je prikupiti srednji mlaz prve jutarnje mokraće. Ako to nije moguće, vrijeme od posljednjeg pražnjenja mjehura do davanja urina za analizu treba biti najmanje četiri sata. Analizu urina kod žena nije preporučljivo raditi tijekom menstruacije.
Pri sistematskom pregledu za žene koje su navršile 40. godinu preporučljivo je učiniti mamografski pregled dojki. Optimalno vrijeme za ovu pretragu je od 5. do 10. dana menstrualnog ciklusa (kao početak ciklusa uzima se prvi dan menstrualnog krvarenja).
