Željezo – nezamjenjivo za najvažnije životne funkcije

Željezo je metal čovječanstvu poznat od pamtivijeka. O tome koliko je drevnim civilizacijama bilo važno, govori nam i činjenica da je po njemu nazvano i jedno razdoblje povijesti.

U ljudskom organizmu nalazi se tri do pet grama željeza. Od toga je veći dio (oko 70 posto) vezan u hemoglobinu, a manji u mioglobinu (do četiri posto) i u enzimima (jedan posto). Samo 0,1 posto željeza stalno kruži tijelom vezan u obliku transferina. Ostatak se pohranjuje u retikuloendotelnim stanicama koštane srži, jetre, slezene i drugim parenhimskim stanicama, kao rezervno željezo u obliku feritina i hemosiderina. To rezervno željezo aktivira se prilikom krvarenja ili velikih i naglih potreba organizma za željezom.

Glavni zadatak željeza je prijenos kisika krvlju iz pluća u sve stanice, odnosno vezanje i prijenos ugljičnog dioksida do pluća, gdje se izdisanjem izbacuje iz organizma. Kisik iz udahnutog zraka dolazi do plućnih alveola i kroz njihove tanke stijenke prelazi u krv, gdje se veže na atome željeza u hemoglobinu. Te su veze labilne, tako da se kisik vrlo lako oslobađa u tkiva. Uloga željeza u prijenosu kisika do stanica, gdje se koristi za odvijanje oksidacijskih procesa, je najvažnija jer bez željeza u roku od samo nekoliko minuta dolazi do smrti.

Smatra se da deficit željeza i time uzrokovana anemija pogađaju četvrtinu do trećinu svjetske populacije. Najčešće pogađa siromašni dio populacije koja se loše hrani, što je globalni problem. Sideropenična anemija (grč. síderos – željezo) najčešća je vrsta slabokrvnosti. Postupno se razvija i kroničnog je tijeka. U latentnoj fazi još nema simptoma, koji se javljaju tek kad se potroše zalihe željeza. Manifestira se umorom, letargijom, oslabljenim apetitom, smanjenjem fizičke snage i otpornosti organizma.

Mogući uzroci nedostatka željeza:

• nedovoljan unos – kod dojenčadi i male djece
• nedovoljna apsorpcija – zbog nedostatka želučane kiseline, kod stanja nakon kirurških intervencija na želucu ili kroničnog proljeva
• povećane potrebe – u razdoblju rasta i razvoja, trudnoće, dojenja
• povećani gubici – menstrualno krvarenje, hemoroidi, erozivni gastritis, krvarenje iz peptičnog ulkusa, urogenitalnog sustava ili pluća.

Budući da naše tijelo ne može sintetizirati željezo, moramo ga unijeti hranom. Najveći dio željeza u hrani je u obliku trovalentnog željeza. Ono se, da bi se moglo apsorbirati, mora reducirati u bolje iskoristivo dvovalentno željezo. Pritom važnu ulogu ima vitamin C, koji reducira željezo iz trovalentnog u dvovalentni oblik. Upravo je to razlog zašto se iskoristivost željeza znatno poboljšava ako se u obroku kombiniraju i namirnice bogate vitaminom C.

Od ukupno hranom unesenog željeza, ovisno o njegovu obliku i potrebi organizma, može se apsorbirati samo dva do 10 posto. Iz tog razloga Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je dodatan unos željeza u formi nekog od preparata odnosno dodataka prehrani (suplemenata). To može znatno poboljšati status željeza, posebno kod rizičnih skupina.

Željezo iz klasičnih galenskih preparata zbog niske razine resorpcije neorganskih sinteza dozira se vrlo visoko. Stoga se javljaju neugodne nuspojave zbog iritacije sluznice probavnog sustava, poput želučanih problema, mučnine, povraćanja… Posljedica neželjenih učinaka je ubrzano izbacivanje želučano-crijevnog sadržaja, ujedno i brzo izbacivanje feroiona, a samim time i smanjenje resorpcije željeza. Proizvod koji je u upotrebi od ranih osamdesetih godina dvadesetog stoljeća sadrži dvovalentno kelatno željezo. Ono velikim dijelom rješava prethodno navedene probleme. Ima sljedeće karakteristike:

• željezo je nisko dozirano, a biološki vrlo iskoristivo
• redovitom primjenom sprječava i suzbija nedostatak željeza i opću slabost organizma
• ne smanjuje nego poboljšava apetit
• najbliži je spoj prirodnim oblicima vezanja željeza u organizmu.

Pčelinji proizvodi, a posebno mliječ, nemaju samo visoko hranjivu vrijednost – oni su za čovjeka i puno više. Ono što najprije instinktivno osjetimo kad konzumiramo mliječ jest da je to iznimno kvalitetna hrana, odnosno idealna namirnica. Analiziramo li sastav, vidimo da sadržava sve potrebno za rast, razvoj i normalno funkcioniranje organizma: bjelančevine (građevni elementi), masti i ugljikohidrate (energetski elementi), vitamine (zaštitne tvari) i obilje raznovrsnih i za čovjeka važnih mineralnih komponenti, uključujući i željezo. Najveće količine željeza organizmu je moguće priskrbiti konzumiranjem dvovalentnoga kelatnog željeza kombiniranog s vitaminom C, koji mijenja feri u fero oblik, jedini koji se može apsorbirati. A matična mliječ sadrži i vitamin C i željezo te podiže opće stanje organizma na višu razinu, dodatno povećavajući apsorpciju željeza.

Iako nam je na prvi pogled nezamislivo da o jednom metalu koji gradi unutrašnjost Zemlje ovisi naš život, vidimo da je željezo nužno za glavne životne funkcije. Njegov manjak u tijelu može imati ozbiljne posljedice na ljudski život. Zbog toga je važno unositi ga u dovoljnoj količini, redovito provjeravati njegove vrijednosti i na vrijeme reagirati u slučaju manjka.

Feritin i hormoni štitnjače – uzajamna povezanost

To nisam ja – to je moja Štitnjača!

Bjanka Matić , dipl. biolog  / dr. sc. pharm.  Dragan Panić