Na primjer: Papa test može ukazivati na promjene epitela koje bi mogle biti uzrokovne Humanim papilomavirusom, ali prisutnost virusa može se jedino potvrditi (ili isključiti) drugom pretragom, takozvanim HPV testom kojim se detektira prisutnost DNK virusa u stanicama.
Papa test najbolje je obaviti u drugoj polovici menstrualnog ciklusa, idealno između 10 i 20 dana.
Imajte to na umu posebice ako vaš nalaz Papa testa ukazuje na neke manje promjene na epitelu jer to još uvijek ne znači da je kod vas prisutan ozbiljniji zdravstveni problem.
Test je prvenstveno namijenjen za otkrivanje promjena u epitelu vanjskog ušća vrata maternice i kanala vrata maternice, no iz njega se mogu iščitati i neke druge informacije. Primjerice, kako na epitel utječu spolni hormoni estrogen i progesteron, tako se po izgledu cervikalnih stanica može steći uvid u stanje spolnih hormona. Osim toga, iako test nije zamišljen za probir spolno prenosivih bolesti, iz njega je moguće iščitati herpesnu infekciju i trihomonijazu.
Kada Papa test?
Kada treba napraviti svoj prvi Papa test?
Donedavno se smatralo da bi se Papa testu trebale podvrgnuti sve žene starije od 18 godina. Novije preporuke pomiču granicu prvog Papa testa s 18 na 21 godinu života, odnosno u zavisnosti od stupanja u spolne odnose. Preciznije, prvu bi Papu trebalo napraviti 3 godine nakon početka spolno aktivnog života.
Koliko se često trebamo podvrgnuti testu?
Preporuka je da Papa test bude integralni dio godišnjeg ginekološkog pregleda sve do naše tridesete godine. Ženama se tada preporučuje napraviti HPV genotipizaciju zajedno s Papa testom, i ako se HPV test pokaže negativnim na prisutnost virusa, a Papa test negativan na promjene stanica, ponovno testiranje preporučuje se tek za tri godine.
Za žene koje ne naprave HPV genotipizaciju, razdoblje do sljedećeg Papa testa može biti 2-3 godine, ali samo u slučaju ako su im posljednja tri nalaza Papa testa bila negativna na promjene stanica i da dosad nisu imale ozbiljnijih ginekoloških zdravstvenih problema.
Trebaju li na Papa test samo spolno aktivne žene?
Iako se maligne promjene epitelnih stanica vrata maternice najviše povezuju sa Humanim papilomavirusom, zabilježeni su i slučajevi, rijetki doduše, cervikalnog karcinoma kod žena koje nikada nisu imale spolne odnose. Zato se Papa test preporučuje i ženama koje nisu spolno aktivne.
Je li test potreban u poznim godinama?
Papa se preporučuje svim ženama do 70 godina starosti jer statistika govori da se jedan od četiri slučaja cervikalnog karcinoma javlja kod žena starijih od 65 godina.
Ipak, ako je žena napunila 70 godina i posljednja su joj tri nalaza Papa testa bila u redu, odnosno nalazi su bili u redu u posljednih deset godina, Papa test više nije nužan.
Kako se pripremiti?
Papa test nije savršen. Nalaz ponekad može biti lažno pozitivan (što znači da su zabilježene promjene iako ih nema), ali i lažno negativan (što znači da nisu uočene postojeće abnormalnosti), dok se stopa potonjih procjenjuje na približno 30%.
Uspješnost testa u detektiranju ranih promjena cervikalnog epitela ipak je dovoljno pouzdana ako se redovito podvrgavate toj pretrazi. Ako na Papa test idete svake godine, šansa da će u razdoblju od pet godina premaligne promjene epitela biti nezapažene gotovo da i ne postoji.
Da biste sami umanjili mogućnost netočnosti nalaza Papa testa, bit će najbolje da se pridržavate sljedećeg:
– iskreno informirajte svojeg liječnika o spolnom životu i spolnim bolestima koje ste moguće imali
– informirajte ga o hormonima i ostalim lijekovima koje uzimate jer bi neki od njih mogli imati utjecaj na epitel
48 sati prije odlaska ginekologu:
- nemojte koristiti nikakve vaginalne kreme, vaginalete i gelove
- nemojte koristiti tampone
- nemojte imati spolne odnose
24 sata prije odlaska ginekologu:
- nemojte se kupati u kadi ili bazenu
- ispirati rodnicu nikakvim sredstvima, pa ni vodom
Kako se izvodi Papa test?
Pločasti (skvamozni) i cilindrični (glandularni) epitel rodnice i vrata maternice neprestano se mijenja i obnavlja. Stanice koje odumiru lako je prikupiti (lagano sastrugati) jer bi se one ionako same oljuštile i ustupile mjesto novijima. Te oljuštene stanice promatraju se potom pod mikroskopom kako bi se uočilo postoje li kakve promjene na njima (u obliku, veličini, jezgri, citoplazmi, starosti). Na tome se temelji Papa test.
Minijaturnim instrumentom nalik na spatulu liječnik će sastrugati površinu svoda rodnice i vanjskog ušća vrata maternice. Potom će minijaturnom četkicom zahvatiti i epitel unutar endocervikalnog kanala. Cijeli postupak je bezbolan i traje svega nekoliko sekundi. Te površinske epitelne stanice fiksirat će se na staklenu pločicu i biti poslane u citološki laboratorij na daljnju obradu.
Kolposkopija i biopsija
Kolposkopija je pomalo neugodno iskustvo za ženu, ali relativno bezbolna dijagnostička pretraga kojom liječnik pomoću kolposkopa (optički instrument sa svjetlom i velikim povećanjem) pregledava izgled vrata maternice i rodnice. Uobičajeno pretraga traje oko 20 minuta. Liječnik će rodnicu i vrat maternice najprije premazati otopinom octene kiseline, što nećete nimalo osjetiti. Nakon toga abnormalni cervikalni i vaginalni epitel će pobijeljeti. Što je displazija teža, to će područje abnormalnog epitela biti bjelje.
Pod kolposkopom će biti vidljive i promjene u krvnim žilama do kojih može doći zbog displazije. Što je displazija teža, to će i krvne žile biti izraženije promijenjene. Ako liječnik primijeti ozbiljnije promjene epitela, možda će se odlučiti i za biopsiju – uzimanje uzorka tkiva. To biste mogli osjetiti kao lagano štipkanje praćeno blagim grčevima. Savjetujemo vam da se pokušate što više opustiti i duboko disati za trajanja kolposkopije, a posebice tih nekoliko trenutaka uzimanja uzorka tkiva za biopsiju.
Kako se pripremiti za kolposkopiju i biopsiju?
Kao i za Papa test, najmanje 24 sati prije, a najbolje 48 sati prije pretrage nemojte imati spolne odnose, nemojte koristiti vaginalne medikamente, nemojte koristiti tampone, nemojte ispirati rodnicu i nemojte se kupati u kadi ili bazenu.
Što očekivati nakon pretrage?
Nakon kolposkopije mogli biste nekoliko dana imati tamni vaginalni iscjedak. Normalno je očekivati da nekoliko dana imate i lagano krvarenje. Ako ste imali biopsiju, mogli biste nekoliko dana nakon pretrage imati gušći žućkasti iscjedak. Najmanje tjedan dana nakon pretrage nemojte koristiti tampone niti išta drugo stavljati u rodnicu! Isto tako, najmanje tjedan dana nakon pretrage nemojte imati spolne odnose! Ako primijetite da imate jače bolove u donjem dijelu trbuha, jače krvarenje ili neugodan vaginalni miris, odmah se javite liječniku!
HPV test
Sve novije studije potvrdile su iznimnu točnost HPV testa u detektiranju pretkanceroznih lezija. Studija iz 2007. godine potvrdila je da je takve lezije moguće otkriti HPV testom bez generiranja lažno negativnih nalaza u 94,6% slučajeva, za razliku od Papa testa kojem je tom studijom izmjerena točnost u detektiranju pretkanceroznih lezija od svega 55,4%. Ipak, na dulje staze ta se razlika u postocima smanjuje, pod uvjetom redovitosti Papa testa.
Uzorak za HPV test uzima se istodobno kada i za Papa test, što znači da nema nikakvih neugodnosti i mogućih bolova.
U tako prikupljenim površinskim stanicama specijalnom će se metodom tražiti prisutnost DNK virusa. Utvrdit će se i kojeg je genotipa virus (visoko ili niskorizični). Sukladno nalazu, liječnik će vam predložiti adekvatnu terapiju, bude li potrebe za njom ili jednostavno pažljivo praćenje stanja. Naime, otkrije li se da imate virus visokog rizika, s prisutnim lezijama, svaki će vam liječnik predložiti liječenje.
No, ako imate virus niskog rizika iznimno male sposobnosti razvoja pretkanceroznih lezija epitela i nikakvih drugih simptoma, tada gotovo u pravilu nikakve druge dijagnostičke pretrage i terapije nisu potrebne. Osim praćenja stanja u vidu redovitih godišnjih pregleda.
